Tag Archives: Istaknuto

Grupni rad na snovima

Tekst “Grupni rad na snovima ” posljedni od deset tekstova obavezne literature za sudionike edukacije “Analitička psihologija – teorija i praksa”. Također, ovdje možete dobiti sve potrebne informacije ukoliko razmišljate da se priključite grupi koja radi na snovima sudionika.

Tekst mogu pročitati i oni koji ne planiraju započeti edukaciju (ili se priključiti grupi) i u njima saznati što je analitička psihologija, koja su područja njenog istraživanja i kako se primjenjuje u psihoterapiji.

Uvod

Većinu našeg postojanja kao vrste proveli smo u plemenskom okruženju. „Plemensko“ polje nesvjesnog je presjek psiha osoba iz plemena. Taj presjek predstavlja zajedničku bazu gdje se naše životne sudbine, problemi i odnosi dodiruju i preklapaju. U snovima taj presjek možemo prepoznati kada promatramo snove sa objektivnog nivoa tj. kada stvari, situacije i osobe koji se pojavljuju u našim snovima predstavljaju stvari, situacije i osobe iz naše okoline.

Mlada žena, europskih korijena, odrasla na Javi i odgajana od žene koja ja porijeklom sa Jave bila je sa Jung-om u analizi. Ispočetka nije ostavila predubok dojam na Jung-a. Ali tijekom analize Jung je sanjao kako se penje na brdo a na brdu je visoki toranj. Pokušao je pogledati gore i morao je toliko nagnuti glavu unazad da je osjetio bol u vratu. Kada je pogledao gore, na prozoru je ugledao svoju klijenticu. Promatran sa objektivne razine, san kompenzira Jung-ov odnos i skroman stav prema klijentici i uzdiže ju više nego je Jung smatrao da jest.

Na seminaru o snovima on kaže:

… činjenica da kada analiziramo osobe u braku, ili osobe koje su u vrlo bliskom odnosu čak i ako to nije brak, tada ne možemo uzeti u obzir samo njihovu psihologiju kao izdvojeni faktor; izgleda kao da imamo posla sa dvije osobe, i teško je izdvojiti ono što pripada samo jednom a što drugom. Otkrivamo kako je individualnu psihologiju osobe u pitanju moguće objasniti samo ako pretpostavimo da u njihovom umu djeluje još jedna psihologija, drugim riječima govorimo o psihologiji odnosa a ne o psihologiji dvije razdvojene osobe. … iznimno je teško izdvojiti individualne od dijelova psihologije koji su u odnosu sa drugom osobom. Tako da snove koji proizlaze iz takvih odnosa ne možemo smatrati vlasništvom jedne osobe; on pripada i njegovoj ženi. Njegova psihologija je u njoj ali i njena u njemu i svaki san koji imaju je više manje izraz njihovog odnosa.

Dakle vidite, u praksi često otkrijemo kako snovi nisu nešto što govori samo o nama već i o osobama kojima smo okruženi. Takve snove je moguće razumjeti samo ako ih uzmemo kao izraz odnosa dvoje ljudi tj. kao da su partneri noću sjedinjeni a san je izraz istine koja vrijedi za oboje. U grupnom radu na snovima naglasak je stavljen upravo na takav aspekt snova. U takvim snovima pokušavamo pronaći informacije o odnosima i o aspektima naše osobnosti a sinkroniciteti su svakidašnja pojava. To ne znači da grupni rad na snovima stvara takve veze. Ne, takve veze već postoje a grupni rad na snovima ih podiže na svjesnu razinu. One nas ne čini jednakim drugima, već kroz razumijevanje gdje jesmo jednaki drugima omogućuje individualni razvoj svojstven nama kao jedinkama.

Sličan proces se događa u psihoterapiji. Oni od vas koji rade s ljudima, svjesni su zaraznog djelovanja neuroze jedne osobe na osobe u okruženju i što je neuroza dublja to je takvo djelovanje jače i destruktivnije. Primijetio sam kako, ponekad, neuroza klijenta djeluje nesvjesno na mene na način da se i u mom osobnom životu aktivira određeni problem koji je jako sličan problemu klijenta. Ponekad mi je potrebno dosta vremena da prepoznam da se zapravo radi o problemu klijenta što mi olakša pronaći perspektivu da se sa takvim problemom nosim i u svom životu. Stručan naziv za takvu vrstu djelovanja je transfer i kontra-transfer koji se javljaju kada nešto nedostaje u svjesnom odnosu sa klijentom, kao kompenzacija. Poanta je kako naša psiha nije otok i kako se naše psihe u nesvjesnom preklapaju bili mi toga svjesni ili ne, željeli mi to ili ne. Grupni rad na snovima nam omogućuje da prepoznamo gdje, koliko i zašto se to događa.

Primjer grupnog rada na snovima kao procesa koji je od velike važnosti za plemenski život možemo pronaći u knjizi o Lakota Indijancu Crnom Losu. Lakota Indijanci su poznati po važnosti koju su pridavali snovima i njihovoj važnosti za pleme. On opisuje dugo vrijeme osobne patnje koje je počelo kada je imao 9 godina. Za vrijeme bolesti iskusio je viziju koja je trajala danima. Nakon vizije, Crno Los je bio u stanju koje se može opisati kao stanje velike neuroze. Nekoliko godina je držao viziju za sebe ali tek kada je viziju podijelio sa svojim učiteljem koji ju je prihvatio sa poštovanjem, otkrio je svrhu svoga života. Ali za razliku od nas, Crni Los je imao zajednicu prijatelja, rođaka i učitelja koji su posvetili vrijeme njegovoj viziji i daru koji je dobio. Važnost vizije je prihvaćena od plemena što je rezultiralo trodnevnom ceremonijom koja je postala dio tradicije Lakota Indijanaca.

Psihoanaliza nam može omogućiti da iskusimo sličan proces, ali ona ne može biti zamjena za živu plemensku vezu gdje je prisutnost svetoga dio kulture, gdje se vizije poštuju i uzimaju u obzir i gdje je otkrivanje značenja snova svakodnevna aktivnost. Grupni rad na snovima omogućuje baš to.

Grupni rad na snovima

Sadržaj susreta

Nakon što se članovi okupe često razgovaraju o stvarima koje su obilježile vrijeme između susreta kao npr. svakodnevni događaji u našoj okolini i društveni događaji, politika, svijet i dr. Teme koje se tiču vanjskog života najčešće zauzimaju 15-ak minuta rada grupe. Nakon toga razgovaramo o nedovršenim temama ili snovima iz prošlog susreta. Nakon toga odlučujemo tko će slijedeći prezentirati svoj san. Grupa sama kreira prirodan redoslijed prezentacija snova, ovisno o tome tko nije prezentirao san neko vrijeme. Kako radimo s aspektima nesvjesnog koji su zajednički cijeloj grupi, svaki član ima koristi od prezentacije sna drugog člana grupe, time redoslijed i odlučivanje tko će prezentirati san nema toliku važnost.

Slijedi prezentacija i razgovor o snovima. Kako bi san na nas mogao djelovati, moramo ga nekako uklopiti u svijet i život koji živimo pa grupa razgovara o aktualnostima trenutka kada je san sanjan: o poslu, odnosima, emocijama, razmišljanjima i planovima i dr. Taj aspekt se zove kontekst sna. Kontekst je iznimno važan kod razgovora o snovima i svi aspekti života u vrijeme kada se dogodio san moraju se uzeti u obzir kako bi ih mogli razumjeti. Članovi pomažu u tom procesu  u kojemu povezujemo san i javu postavljajući pitanja o temama koje moraju biti razjašnjene. U određenom trenutku voditelj upita osobu koja prezentira san da pokuša reći što san za njega otkriva. Ponekad voditelj pomogne, iako su njegove izjave samo prijedlog mogućeg značenja sna ili uvid u njegov određeni aspekt. Kada se onaj tko prezentira san osjeća da je dobio dovoljno, diskusija o snu prestaje.

Važan aspekt grupnog rada na snovima je razgovor o značenju prezentiranog sna za ostale članove i o unutarnjim reakcijama članova na san jer kao što smo rekli, san može govoriti kako o osobnim temama osobe koja ga je sanjala tako i o temama koje su značajne za ostale članove. Snovi često komentiraju i odnose u grupi pa tako i razgovor o snovima adresira teme vezane uz međusobne odnose sudionika.

Tko može sudjelovati

Grupni rad na snovima može biti koristan osobama različitog profila i starosti i svatko tko ima dovoljno znatiželje i interesa da se informira o mogućnosti da se priključi grupi koja radi na snovima je prikladan kandidat. Dakle, relativno otvoreni, iskreni, znatiželjni ljudi koje interesiraju snovi, njihov uzrok, smisao i svrha. Introspekcija, spremnost preuzimanja odgovornosti, mogućnost osjećanja i izražavanja empatije prema drugima, osjećaj mogućnosti dijeljenja grupnog prostora bez potrebe za dominacijom ili kontrolom drugih su karakteristike koje je potrebno imati ili razviti prije uključivanja u rad grupe.

Za koga nisu grupe koje rade na snovima? Za neke osobe takav rad nije pogodan zbog straha da upoznaju sebe. Općeniti stav društva je kako su snovi zanimljivi, zabavni i učenje o njima je jednako dobro provedenom vremenu. Ali to nije baš tako jer snovi nas razotkrivaju i ostavljaju nas ranjivim a ako smo previše defenzivni to može biti teško. Važno je napomenuti kako grupni rad na snovima nije zamjena za psihoterapiju.

Učestalost, trajanje i karakter

Prema dogovoru grupe se mogu sastajati 4x mjesečno (trajanje susreta je 1,5h), 2x mjesečno (trajanje susreta je 3h)  ili 1x mjesečno (trajanje susreta je 6h).

Tjedni susreti omogućuju članovima upoznavanje sa svakodnevnim životima ostalih članova. U takvim grupama međusobna povezanost se brzo razvija. S druge strane ostaje manje vremena za razgovor o samim snovima jer se dio vremena potroši na opis svakodnevnih događaja. U tjednim susretima, najčešće se prezentira jedan ili dva sna, a kraće vrijeme provedeno u razgovoru o snovima se kompenzira povezanošću koje se stvara među članovima.

Kada se susreti dešavaju svaka dva tjedna po tri sata, ostaje više vremena za razgovor o snovima. Snovi se mogu uspoređivati jedni s drugima (zbog toga jer razgovaramo o više snova tijekom susreta). Budući da razgovaramo o više snova (često do 6 snova po susretu), grupa utone u dublje i reflektivnije stanje.

Treći model se sastoji od jednog susreta mjesečno trajanja 6h. Takvi susreti više odgovaraju terapeutima budući da znaju biti iznimno intenzivni. U takvoj grupi manje vremena se potroši na razgovor o svakodnevnim aktivnostima sudionika, ali istovremeno puno veći naglasak je stavljen na unutrašnji život. Najčešće, svi članovi mogu podijeliti san tijekom susreta. Ponekad se u rad grupe ukomponira aktivna imaginacija, slikanje, pisanje i meditacija. Obrisi procesa svakog sudionika i grupe se manifestiraju u različitim modalitetima izričaja tijekom dana te su snovi amplificirani umjetnošću, pisanjem ili aktivnom imaginacijom  što omogućuje lakše praćenje niti koja ih povezuje. S druge strane, važno je reći da svaka grupa razvija svoj individualan karakter ovisno o potrebama sudionika. Neke su formalnije, a neke manje formalne tj. neke se više orijentiraju na edukaciju i koncepte analitičke psihologije dok su druge orijentirane na razvoj povezanosti među članovima.

Pravila rada

Povjerljivost – Rad sa snovima podrazumijeva razgovor o osobnim temama. Grupa mora biti sigurno mjesto za takav razgovor. Razgovor o snovima, koje dijelimo u grupi, s osobama izvan grupe nije dozvoljen i svaki član potpiše ugovor o povjerljivosti.

Podrška – Slušanje s empatijom je važan aspekt rada grupe. Bez kritika, savjeta i prekida.

Angažman – Poželjno je da članovi vode dnevnik snova i donesu kopije sna koji dijele s grupom. Na kraju sastanka, kopije se vrate osobi koja je san sanjala.

Napuštanje grupe – Snovi su jako osobni te kao posljedica, stvaraju se jaka povezanost među članovima. Svaki član mora osjećati kako će članovi grupe biti tu i sljedeći put. Ako netko samo prestane dolaziti na grupu, ostali članovi će se osjećati napušteno. U isto vrijeme važno je ne vršiti pritisak na osobu koja želi otići. Ako želite napustiti grupu, važno je obavijestiti ostale članove grupe što prije.

Struktura sna

Snu u grupi možemo pristupiti na više načina. Jedan od njih bi bio slijedeći.

Prvo odredimo naslov sna. Naslov izražava osnovnu ideju sna. Naslov je kratak i „u sridu“.

Radnja. Izuzimamo sav materijal sna osim specifične radnje od kojih se san sastoji.

Likovi. Sastavimo popis likova u snu, njihovu starost i sve ostalo što je definirano i kroz čiju perspektivu se san dešava. Asocijacije na sve likove u snu.

Scena. Koje je doba dana, godine? Vrijeme i mjesto radnje?

Osjećaji (vrijednost) i raspoloženje (emocije). Ako promatramo dva sna čija je radnja ista ali osjećaji i raspoloženje su različiti, tada, često, san govori o potpuno drugačijoj unutrašnjoj situaciji. Osjećaji i raspoloženje su kao glazba u filmu.

Asocijacije na svaki motiv.

Glavna ideja ili poruka autora. Nakon svih spomenutih koraka, možemo razgovarati o implikacijama sna. Implikacije i značenje sna su dvije potpuno različite stvari. Značenje često ne otkrijmo ili otkrijemo tek kasnije ali to ne znači da san na nas ne može djelovati i bez njega. Implikacije su u tom kontekstu širi pojam od razumijevanja koje je povezano samo sa onim što možemo asimilirati u našu svijest. Pitanja na koja ćemo pokušati odgovoriti su: Što mi san pokušava reći? Koje su dobre ili loše vijesti u ovom snu? Što mi se suprotstavlja u ovom snu?

Primjer:

Nalazim se pored rijeke i vidim malu djevojčicu kako se koprca u rijeci. Očito je kako se utapa. Uhvatim ju i osjetim kako ima strašno mršave ruke i kako je neuhranjena. Obujmi me oko vrata sa svojim krhkim rukama i gleda u mene sa velikim, smeđim i tužnim očima. Budim se u plaču.[1]

Naslov: Skoro utopljena

Radnja: Djevojčica se utapa a osoba koja sanja ju spasi.

Likovi: Djevojčica koja je mršava, tužna i ima oko 3. god. Osoba koja sanja, žena od 43. godine.

Osjećaji: Izrazito suosjećajne i empatija za neuhranjenu djevojčicu u opasnosti.

Kontekst: Osoba koja sanja je umjetnica koja zanemaruje rad na svojoj umjetnosti.

Izgleda kako osoba koja sanja treba razviti svoju umjetnost jer je ona puno važnija nego umjetnica misli. San pokušava ispraviti krivi stav prema umjetnosti (mogu raditi na mojoj umjetnosti kada neću biti toliko zauzeta, poslije mature moje kćeri, kada se preselimo u drugu kuću i sl.). San govori kako je stanje kritično i njeno stanje vezano uz njen umjetnički rad je u opasnosti od utapanja. San je situaciju prikazao na način koji je umjetnici bio razumljiv. Važno je napomenuti kako je do toga zaključka umjetnica a ne grupa.

Smisao i značenje sna

U grupi je samo osobi koja sanja san je dozvoljeno da izrazi koji je smisao njenog sna, ne i članovima grupe. Takav pristup omogućuje da radimo sa snovima i u isto vrijeme štitimo integritet sna i osobe koja ga je sanjala.

San je kao posađeno drvo kojemu često treba puno vremena da izraste. Kada im pristupamo, snove trebamo promatrati kao nešto misteriozno čiji smisao nije lako ili čak moguće otkriti. Smisao je nešto što nam se otkrije. San prihvaćamo a ne interpretiramo zbog toga jer san izražava nešto veće od nas i „razumijevanje“ sna je kao da skočimo iz broda u kojemu plovimo i podignemo ga u zrak.

Žena od 46. godina je sanjala:

Razgovaram sa bivšim suprugom i otkrijem kako ima ljubavnicu o kojoj nisam ništa znala. Izgleda da smo još uvijek u braku. Toliko sam šokirana i užasnuta da se budim.[2]

Grupa se pitala o osjećajima koje osoba koja je san sanjala ima za bivšeg supruga. Ona je odgovarala kako ih više nema. Grupa je nastavila neko vrijeme sa takvom komunikacijom i osoba koja je san sanjala je uvijek odbijala prihvatiti da ima ikakve osjećaje prema bivšem suprugu. Grupa se u ovom slučaju pokušala, bezuspješno, odrediti značenje sna.

Slijedeći tjedan, žena je imala spontani pobačaj i grupi je rekla kako se osjeća jednako kao u snu. Izgleda kako nas snovi mogu pripremati i za buduće događaje, za nas je nemoguće da znamo smisao sna u tom slučaju. Ali, ako dopustimo da san na nas djeluje bez da znamo njegov smisao, tada nam oni mogu pomoći čak i kada ih ne razumijemo. Možda možemo reći kako je smisao ovoga sna bio da pripremi ženu koja ga je sanjala na teško razdoblje koje joj predstoji.

Primjeri iz prakse

Ponekad, grupa može raditi na posebnoj temi vezanoj uz snove kao noćne more, snovi koji se ponavljaju ili snovi koji razjašnjavaju.

Noćne more

Noćne more su među najvažnijim snovima koje možemo imati. Sve što nam se pokušava na neki način približiti u snovima je dio naše osobnosti koje je preuzelo zastrašujući oblik zbog našeg negativnog stava prema tom aspektu naše osobnosti. One pokušavaju privući našu pažnju, upozoravaju, govore nam da nešto nije u redu. Mi ih naravno pokušavamo zaboraviti i ne obraćati pažnju na njih zato jer su emocionalno vrlo snažne ali to je upravo ono što ne smijemo činiti.

Sanjao sam kako je moja 5-godišnja kći oteta od zlih ljudi i zavezana za stup samoljepivom trakom. Zatvorena su joj usta ali i ja sam zarobljen. Natjerali su me da gledam polagano i bolno silovanje. Probudio sam se u šoku.[3]

Očevi se često boje za sigurnost svojih kćeri, što je karakteristično za ovaj san je kako je kći osobe u pitanju, u realnosti imala 20 godina. Možemo zaključiti kako je kći iz sna aspekt osobnosti osobe koja je san sanjala. Kći predstavlja „mladi, ranjivi i ne potpuno razvijeni aspekt osobnosti“ prema riječima osobe koja je san sanjala. Taj aspekt je u opasnosti ali i zli ljudi su aspekt njegove osobnosti. Iz konteksta saznajemo kako je osoba u pitanju imala problema u braku. Supruga mu je postavila ultimatum; potrebno je da više doprinese obiteljskim financijama ili će se razvesti od njega. Kao učitelj, imao je stabilna ali ne prevelika primanja i zbog toga se nalazio u nepovoljnoj situaciji, budući da je volio biti učitelj. Ultimatum supruge ga je stavio u nepovoljnu situaciju i ugrozio njegovu ženstvenost. Zapravo, osoba u pitanju radi kao učitelj već 5. Godina, što odgovara starosti njegove kćeri u snu. (često je važno zapitati osobu koja sanja likove određene starosti, što se dogodilo ili promijenilo u njegovom životu prije onoliko vremena koliko lik ima godina).

Možemo se pitati zašto nastaju noćne more? U navedenom primjeru, učitelj je pokušao ignorirati koliko je doista bio u konfliktu zbog situacije kod kuće. I upravo zbog toga jer je pokušao ignorirati tu situacije, san je poprimio zastrašujući oblik, da mu skrene pažnju na važnost situacije. Osoba u pitanju je u istinskoj opasnosti, jako važan ali ranjiv aspekt njegove osobnosti treba njegovu zaštitu. Ono što je bilo potrebno je promjena svjesnog stava osobe u pitanju. Prestanak rada kao učitelj ne dolazi u obzir i san stavlja vrijednost njegovog zanimanja čak i ispred važnosti braka tj. veća opasnost je da ostavi svoj posao nego da izgubi brak.

Jedna od prednosti rada na snovima, posebno noćnih mora je da dolazimo do informacija o nama samima do kojih ne možemo doći svjesnim promišljanjem. Snovi kompenziraju naše svjesne stavove i uvjerenja i ispravljaju našu jednostranost. Noćne more kompenziraju naše pokušaje da zanemarimo naša iskrene osjećaje. U slučaju noćnih mora, možemo zaključiti kako nešto treba podesiti i popraviti i šok koji nam daju noćne more daje nam ideju što.

Snovi koji se ponavljaju

Neki snovi se ponavljaju godinama ili čak cijeli život i često je potreban mukotrpan rad i puno strpljenja da se otkrije njihovo značenje i smisao.

Sanjam da tražim svoje cipele. Tražim ih i tražim ali ih nikada ne nađem. Toliko sam izbezumljen da se probudim.[4]

Osoba je san sanjala jednom tjedno, godinama. Očajnički je željela pronaći smisao. S vremenom, rad u grupi je otkrio kako je jedno od njezinih najvažnijih tema, pasivnost. U njenom braku, njenom odnosu sa pokćerkom ili u profesionalnom životu, bila  je kruta i bespomoćna da promjeni situaciju u kojoj se nalazi. Uz emocionalnu pomoć grupe, počela je da se bori za sebe. Promijenila je posao, radila je na odnosu sa suprugom a i odnos sa pokćerkom je postala manje problematičan. Tada je sanjala slijedeći san.

U crkvi sam. Vidim ženu za koju znam da je svećenik i nosi cipele sa biserjem na njima. Daje mi sličan par cipele i izlazimo iz crkve zajedno.

Snovi koji razjašnjavaju

Ponekad je značenje i smisao snova brzo razjasni osobi koja je san sanjala. U tom slučaju grupa služi samo kao svjedok i podrška koja omogućuje da san ostane u centru pažnje osobe koja ga je sanjala.

Slijedeći san je sanjala žena koja je radila za muškarca s kojim je imala aferu. Radila je preko 10h na dan, više od 5 dana u tjednu i u isto vrijeme je bila udana sa dvoje mlade djece. Njezin ljubavnik je bio direktor velike tvrtke, bio je utjecajan i uspješan u društvu za razliku od njenog supruga, koji je radio pola radnog vremena i bio pasivan. Kako su živjeli u malom gradu, direktor je čuo glasine kako i njen suprug ima aferu. Osoba koja je sanjala san nije htjela o tome ništa čuti i kako bi potisnula osjećaje koji uz tu situaciju dolaze je puno radila, pila i počela je trčati 10km na dan.

U uredu sam. Imam oklop, štit, kacigu i mač i izgledam kao Ivana Orleanska. Ured napada neprijatelj i moram se boriti da izađem iz tamnice u kojoj se nalazim. Siječem noge, ruke i glave. Svaki puta krv teče u potocima i sve je užasan nered. Uspijem doći do ureda svog šefa i njega nema unutra, ali ispod njegovog stola vidim ogromnu zmiju, možda 13 metara dugačku. Nema vrata već izgleda kao ogroman crv.  Vidim njezine blijedo plave oči kako me gledaju i znam kako trebam ubiti to stvorenje. Budim se u šoku.

Za vrijeme susreta osoba koja je sanjala san je rekla kako zmija ima iste oči kao i njen ljubavnik. Oči i njihov hipnotizirajući pogled je povezala sa moći koju njen šef ima nad njom kontrolirajući ju sa njezinim strahom za njen brak, karijeru i financije. Nakon sna je rekla: „Nije me briga ako bankrotiramo, ostavljam taj posao. To nije mjesto u kojemu mogu više boraviti i to što se događa je opasno kako emocionalno, tako i duhovno. Ne želim imati aferu sa tim muškarcem i želim raditi na svom braku.“

Vježbe

Članovi grupe opisuju svoje asocijacije, emocije i ideje vezane uz kolektivne snove iz navedenih primjera.

Asocijacije I

Da bi razumjeli snove, potrebno je da naučimo kako asocirati na motive koji se u njima pojavljuju.

Vježba asocijacija na izabranu sliku ili predmet, će nam olakšati da radimo na takvim motivima. Za stvaranje asocijacija, potrebno je da zavučemo ruke u naša sjećanja, mišljenja i osjećaje koji se javljaju u vezi sa slikom. Kada pogledamo sliku, ne smijemo cenzurirati naš odgovor, čak i kada je neugodan.

Ako nismo sigurni gdje početi, tipologija nam može puno pomoći.

Opišimo to što vidimo

Što je to?

Kako se osjećamo u vezi te slike?

Kako je nastala i kako će se razvijati?

Svaki sudionik, u svoje vrijeme, asocira na sliku. Pokušajmo da su naše asocijacije dovoljno osobne. Za to vrijeme ostali slušaju. Kada jedan sudionik završi, asocira slijedeći. Izazov je da ne ponavljamo ono što je netko prije nas rekao. Kada završimo, razgovaramo o tome kako je ova vježba djelovala na nas.

Asocijacije II

Istu vježbu ćemo pokušati sa partnerom. Slušatelj može koristiti izjave i rečenice koje omogućuju osobi koja asocira da se otvori i kaže više.

Da li vas ta slika podsjeća na nešto?

Što mislite gdje je slika nastala ili koju zemlju prikazuje?

Kako bi se osjećali da ste vi u toj slici?

Kako bi nazvali ovu sliku ili predmet?

O čemu bi govorila pjesma sa istim nazivom?

Ispričajte mi priču povezanu sa ovom slikom.

Ako dođe do tišine u razgovoru, pustite je da traje više nego što vam je udobno.

Pitajte osobu kako se sad osjeća i da li može taj osjećaj prepoznati u slici?

Ponovite ono što ste čuli od osobe koja asocira i daj te joj mogućnost da potvrdi ili opovrgne vaše razumijevanje.

Na kraju procesa zahvalimo partneru što je sa nama podijelio svoj proces.

Važno je da ne interpretiramo ali u isto vrijeme registriramo i naše reakcije na asocijativni proces. Nakon vježbe razgovaramo o iskustvima.

Asocijacije III

U većoj grupi ponavljamo sličan proces ali sa jednom slikom iz sna sudionika (ne cijeli san, već samo jedna slika). Grupa ohrabruje osobu koja je podijelila sliku iz svog sna u asocijativnom procesu. San ne interpretiramo, ne dajemo savjete i ne predlažemo kako se osoba koja je san sanjala osjeća.

Bibliografija

Ukoliko vas interesira grupni rad na snovima, toplo preporučam slijedeće knjige.

Tess Castleman – Threads, Knots, Tapestries

Tess Castleman – Sacred Dream Circles

[1] Tess Castleman – Sacred Dream Circles, pg.57.

[2] Tess Castleman – Sacred Dream Circles, pg.61.

[3] Tess Castleman – Sacred Dream Circles, pg.80.

[4] Tess Castleman – Sacred Dream Circles, pg.110.

Cijene i termini

Idealna grupa se sastoji od 3 – 7 stalnih članova.

Grupa se sastaje, 2x mjesečno, prvu i treću subotu u mjesecu, u 10:00, u prostoru HDAP-a. Trajanje susreta je 180min. Cijena sudjelovanja iznosi 200 kn za grupu od 4 ili više članova.

Od 15.7. do 15.9. grupni susreti se, zbog godišnjih odmora, ne održavaju.

Osim susreta u prostorijama HDAP-a mogući su susreti i u drugim gradovima u Hrvatskoj i izvan nje, prema dogovoru.

Voditelj

Psihoterapiju i psihoanalizu u Hrvatskom društvu za analitičku psihologiju provodi analitički psiholog i psihoanalitičar Dragutin Vučković. Analitičku psihologiju istražuje još od studentskih dana. Snove sanja od 1976., a aktivno ih proučava od 1998. godine. Kontinuirano je iznenađen njihovom mudrošću, savjetima i vezama koje stvaraju s ljudima kojima je okružen.

Osim analitičke psihologije, studirao je fiziku na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i ekonomiju poduzetništva na Veleučilištu VERN u Zagrebu. Diplomu psihoanalitičara je stekao na poslijediplomskom studiju analitičke psihologije i psihoterapije na C. G. Jung Institutu Zürich u Švicarskoj. Sa klijentima radi od 2009. godine. Višegodišnja edukacija (5-7 god.) i certifikacija su dizajnirani da osiguraju visoki nivo kompetencije, kvalitete i integriteta jungovskih analitičara (eng. jungian analyst or analytical psychologist).

Akreditirani je analitičar C. G. Jung Instituta u Zürichu. Član je Međunarodnog udruženja za analitičku psihologiju (IAAP) i Alumni Association of C. G. Jung Institute Zürich. Predsjednik je Hrvatskog društva za analitičku psihologiju (HDAP).

Tijekom rada u struci, izdao je više članaka u međunarodnim i domaćim stručnim časopisima. Od 2016. godine radi kao predavač na četverogodišnjem studiju Analitičke psihologije u sklopu Fakulteta za psihoterapijsku znanost Sveučilišta Sigmund Freud u Ljubljani.

 

Kontakt

Kroz snove želite naučiti više o sebi, želite da vas snovi vode i savjetuju na životnom putu? Ako želite istraživati njihovo značenje, smisao i svrhu u sigurnom okruženju sa ljudima koji vas podupiru i razumiju i usput naučiti više o analitičkoj psihologiji, slobodno nas kontaktirajte.

Bibliografija

Za one koji žele znati više o snovima i grupnom radu na njima preporučujemo slijedeće knjige:

Threads, Knots and Tapestries – Tess Castleman – ISBN-10: 3856306978
Sacred Dreams Circles – Tess Castleman – ISBN-10: 3856307311

Ostali tekstovi edukacije “Analitička psihologija – teorija i praksa”

Cijenom dostupna psihoterapija

Za razliku od nekih europskih zemalja, naši građani nemaju potpunu slobodu odabira osobe s kojom bi željeli raditi psihoterapiju, a da u isto vrijeme trošak psihoterapije pokriva njihovo zdravstveno osiguranje. Kao posljedica toga trošak psihoterapije u cjelokupnom iznosu, najčešće plaća korisnik psihoterapije. S obzirom na financijsku situaciju u našoj zemlji, većini osoba je  nemoguće izdvojiti sredstva za psihoterapiju, koliko god bi im ona mogla dugoročno pomoći.

U HDAP-u smo svjesni toga problema i Cijenom dostupna psihoterapija (u daljnjem tekstu CDP) je naš pokušaj da pomognemo. Naša ideja je da omogućimo povoljniju cijenu psihoterapije, osobama koje su izrazito motivirane da se u nju upuste, a cijena im je glavna prepreka da s njom i krenu.

Smjernice rada

Povoljnija cijena psihoterapije u HDAP-a je kompromis naših mogućnosti da ju ponudimo i mogućnosti korisnika da ju plati. Kompromisnu cijenu dogovaramo na početku terapije i ona se nalazi u rasponu od 150 do 220 kn za termine trajanja 50 min i od 270 do 400 kn za termine trajanja 90min. Dogovorenu cijena psihoterapije je moguće korigirati i tijekom psihoterapije, ukoliko se pretpostavke na osnovu kojih je ona dogovorena promijene.

Važno nam je da kompromis koji činimo u kontekstu cijene psihoterapije ostvaruje dugotrajnu korist, tako da povoljniju cijenu psihoterapije nije moguće iskoristiti za pojedinačne sate, već samo u sklopu kontinuirane psihoterapije koja se provodi barem 1x tjedno.

S obzirom na ograničena sredstva koja imamo na raspolaganju i interes osoba da se priključe projektu, svaki termin nam je važan. Ukoliko korisnik mora promijeniti ili otkazati termin,  to je  potrebno učiniti barem 24 sata prije samog termina. Korisnik prihvaća platiti svaki termin koji nije otkazao na vrijeme, bez obzira na razlog nedolaska.

Isto pravilo vrijedi i za vašeg psihoanalitičara. Ukoliko psihoanalitičar mora promijeniti ili otkazati termin,  to je  potrebno da vam javi barem 24 sata prije samog termina. Ukoliko  psihoanalitičar dogovoreni termin nije otkazao na vrijeme, bez obzira na razlog, slijedeći termin za korisnika je besplatan.

Snovi, slike, kreativnost – Jedan od najvažnijih alata u psihoterapiju su snovi i razni oblici kreativnog izražavanja (pisanje, crtanje, slikanje, izrada figurica, aktivna imaginacija i sl.) Oni nam govore o nesvjesnim uzrocima problema u kojemu se korisnik nalazi, ali i smjeru kojem psihoanaliza treba ići. Preporuka je da svaki korisnik obrati pažnju na svoje snove i zapiše ih. Zapisane snove, s kopijom za psihoanalitičara, korisnik donosi na psihoanalizu.

Snovi, slike i kreativnost nisu neophodni, ali njihovo korištenje ima veliki utjecaj na trajanje i efikasnost psihoterapije. Ukoliko se korisnik ne prisjeća svojih snova, tada je preporuka da započne sa slikanjem ili nekim drugim oblikom kreativnog izražavanja (pisanje, izrada figurica od gline i sl.) koje također donosi na susret, uključujući fotokopiju / sliku originalnog produkta za psihoanalitičara. (vidi https://hdap.hr/snovi-u-psihoterapiji/ )

Dnevnik i kompleks epizode – Kako bi razumjeli značenje i smisao snova ili drugih produkata nesvjesnog, važno je da korisnik obrati pažnju na događaje, misli i osjećaje koji su prethodili snu čije značenje pokušavamo razumijeti (u daljnjem tekstu kontekst). Preporuka je da svaki korisnik, sa zapisanim snom ili kreativnim radom priloži i kopiju konteksta za psihoanalitičara.

Transfer – Transfer predstavlja emocionalnu dinamiku (ljutnja, anksioznost, divljenje i sl.) koju, tijekom psihoterapije, osjeća korisnik, a tiču se psihoterapije i odnosa s psihoterapeutom. Takva dinamika često zrcali dosadašnje odnose, predstavlja sastavni dio psihoterapije i može biti pozitivna i negativna. Bez obzira na njen pozitivni ili negativni predznak, ona predstavlja priliku za korisnika da radi na obrascima koji su mu do sada predstavljali problem, u sigurnom okruženju. Samim time transfer predstavlja priliku za razvoj. Preporuka je da korisnik o navedenoj dinamici i odlukama koje su uzrokovane takvom dinamikom, razgovara s psihoanalitičarom, prije nego u skladu s njima i djeluje.

Psihoterapiju i psihoanalizu u Hrvatskom društvu za analitičku psihologiju provodi analitički psiholog i psihoanalitičar Dragutin Vučković. Analitičku psihologiju istražuje još od studentskih dana. Snove sanja od 1976., a aktivno ih proučava od 1998. godine. Kontinuirano je iznenađen njihovom mudrošću, savjetima i vezama koje stvaraju s ljudima kojima je okružen.

Osim analitičke psihologije, studirao je fiziku na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i ekonomiju poduzetništva na Veleučilištu VERN u Zagrebu. Diplomu psihoanalitičara je stekao na poslijediplomskom studiju analitičke psihologije i psihoterapije na C. G. Jung Institutu Zürich u Švicarskoj. Sa klijentima radi od 2009. godine. Višegodišnja edukacija (5-7 god.) i certifikacija su dizajnirani da osiguraju visoki nivo kompetencije, kvalitete i integriteta jungovskih analitičara (eng. jungian analyst or analytical psychologist).

Akreditirani je analitičar C. G. Jung Instituta u Zürichu. Član je Međunarodnog udruženja za analitičku psihologiju (IAAP) i Alumni Association of C. G. Jung Institute Zürich. Predsjednik je Hrvatskog društva za analitičku psihologiju (HDAP).

Tijekom rada u struci, izdao je više članaka u međunarodnim i domaćim stručnim časopisima. Od 2016. godine radi kao predavač na četverogodišnjem studiju Analitičke psihologije u sklopu Fakulteta za psihoterapijsku znanost Sveučilišta Sigmund Freud u Ljubljani.

Ukoliko niste u mogućnosti plaćati punu cijenu psihoterapije a iskreno ste motivirani da radite na sebi, kontaktirajte nas na info@hdap.hr , info.hdap@gmail.com ili +385 95 8293 446.

Analitička psihologija – teorija, praksa i individuacija

Hrvatsko društvo za analitičku psihologiju vas poziva na ciklus predavanja, seminara i radionica pod nazivom Analitička psihologija – teorija, praksa i individuacija.

Edukacija Analitička psihologija – teorija, praksa i individuacija se temelji (ali nije ograničena ni im je identična) na edukacijama Analitička psihologija (I),  Analitička psihologija (II) i Arhetipski simbolizam i druga predavanja, čije teme sada obrađujemo paralelno i uz povoljniju cijenu.

U tom kontekstu, edukaciji mogu prisustvovati osobe koje su već sudjelovale na edukacijama Analitička psihologija (I) i (II), predavanja neće biti ista, budući da su sada objavljena online i koristiti ćemo ih kao temelj za diskusiju i daljnje istraživanje tijekom susreta.

O edukaciji

Za prisustvovanje edukaciji Analitička psihologija – teorija,  praksa i individuacija, nije potrebno specijalističko predznanje i namijenjena je svima koji žele naučiti više o sebi ili koristiti ideje analitičke psihologije u sklopu profesije ili u svrhu osobnog razvoja. Edukacija vam može pomoći da učinite prve korake u radu s produktima nesvjesnog i nesvjesno koristite kao izvor informacija, nadahnuća i kao alat za razumijevanje samog sebe, svoje okoline i svojih klijenata. Jednako tako, namijenjena je svima koji su zainteresirani za produbljivanje znanja o sebi, svojim snovima i onima koji žele saznati, na osobnom iskustvu, koju ulogu ima nesvjesno u njihovom osobnom i profesionalnom životu.

Ako ste psihijatar, psihologinja, pedagog, edukacijsko-rehabilitacijski stručnjak ili socijalna radnica, umjetnik, etnolog, teologinja ili pripadate srodnoj struci tada će vam znanja, koja će te usvojiti tijekom edukacije, otvoriti put drugačijem pristupu i razmišljanju o osobnim i profesionalnim izazovima, u duhu analitičke psihologije.

Svi polaznici će dobiti potvrdu o sudjelovanju zajedno sa ovjerenim programom edukacije (uvjet: sudjelovanje na 7 ili više seminara, edukacija plaćena u cijelosti).

Trajanje, mjesto, vrijeme i cijena

Trajanje

Edukacija je zamišljena kao serija od 5 seminara / predavanja, u trajanju od 6 sati svako, koja pokrivaju teoriju analitičke psihologije i njenu praktičnu primjenu u profesionalnom i osobnom životu.

Mjesto

Edukacija se održava u sjedištu HDAP-a, Klinča Sela, Zagrebačka 30.  Iako se ne nalazimo u centru Zagreba, do nas je lako doći, a prometna povezanost sa Zagrebom je odlična. Nalazimo se u mirnom mjestu, okruženi prirodom u neposrednoj blizini autobusne stanice, kolodvora i restorana.

Ukoliko koristite Google karte, za detaljne upute možete pratiti slijedeći link google.hr ili pročitajte opis puta ako pratite slijedeću poveznicu.

Vrijeme

Edukacija se održava, 1x godišnje, najčešće u proljetnom/ljetnom terminu. Kako bi osobe koje putuju na edukaciju mogle lakše planirati sudjelovanje, edukacija je podijeljena na 5 susreta, koji se održavaju jednu subotu u mjesecu, tijekom 5 mjeseci (ožujak – srpanj). Trajanje jednog susreta iznosi 6 sati.

Termin održavanja slijedećeg ciklusa edukacije su:

1. subota, 14.3.2020. od 13:00 – 19:00,
2. subota, 11.4.2020. od 13:00 – 19:00,
3. subota, 9.5.2020. od 13:00 – 19:00,
4. subota, 13.6.2020. od 13:00 – 19:00,
5. subota, 11.7.2020. od 13:00 – 19:00.

Cijena

Cijena edukacije iznosi 1950 kn, za kompletan ciklus edukacije (ukupno 30 sati). Edukaciju je moguće platiti i u tri mjesečna obroka (3×650 kn). Prvi kod registracije, drugi prije početka edukacije i treći prije 2. susreta. Uplata ukupnog iznosa je uvjet za dobivanje potvrde o završenoj edukaciji.

Broj sudionika je ograničen na 8-10. Prijave za edukaciju su obavezne, a mjesta će se popunjavati prema redoslijedu uplata prve rate.

Ukoliko se želite prijaviti ili su vam potrebne dodatne informacije, možete nas kontaktirati na info@hdap.hr ili na tel: +385 95 8293 446.

Teorija analitičke psihologije

Teorijski dio edukacije je zamišljen na način da se sudionici upoznaju sa temom koju obrađujemo kroz tekstove, objavljene na stranicama HDAP-a. Priprema za susret na taj način nije obavezna, ali će olakšati razumijevanje materijala koji će biti izlagan i obogatiti diskusiju koju ćemo voditi nakon izlaganja. Tijekom diskusije, sudionici mogu postavljati pitanja o dijelovima teksta za koji trebaju pojašnjenje. Osim diskusije, tijekom susreta ćemo raditi vježbe vezane uz temu koju obrađujemo.

Oni koji ne planiraju započeti edukaciju, čitajući navedene tekstove mogu dobiti ideju što je analitička psihologija i koja su područja njenog proučavanja.

Teorijske teme teme koje ćemo obrađivati, ne nužno predstavljenim redosljedom su slijedeće.


1. Nesvjesno i empirijske manifestacije

Postoji li nesvjesno? Ako da, što je nesvjesno? Kako se manifestira i kako djeluje na naše živote?

  • Koncept nesvjesnog u povijesti filozofije i umjetnosti.
  • Ideja nesvjesnog kod Freuda i Adlera.
  • Uloga nesvjesnog kod umjetničkog stvaralaštva i znanstvenih otkrića.
  • Uznemirujući efekti i razvojne tendencije nesvjesnog.
  • Asocijativni eksperiment u analitičkoj psihologiji – vježba.

2. Psihološki tipovi

Tipologija ima ogroman utjecaj na osobne i profesionalne odnose, odabir karijere i smjer našeg psihološkog razvoja. Što je psihološka orijentacija? Koja je razlika između ektraverzije i introverzije? Što su psihološke funkcije? Kako okolina utječe na razvoj urođene dominantne funkcije?

  • Povijesni uvod u tipologiju i stav svijesti.
  • Racionalne i iracionalne funkcije svijesti.
  • Primarna, sekundarna i inferiorna funkcija.
  • Opis psiholoških tipova.
  • Tipologija i odabir karijere, odnosi, individuacija i neuroze.
  • Određivanje psihološkog tipa sudionika – vježba.

3. Priroda i struktura psihe

Pokušati ćemo predložiti model psihe koji uzima u obzir i svijest i nesvjesno. Govorit ćemo o kompleksima koji su odgovorni za naše probleme i adaptacije, arhetipovima i simbolima te njihovom smislu i svrsi.

  • Autonomija i fenomenologija kompleksa.
  • Teorije (Freud i Jung) i vrste kompleksa.
  • Kompleksi kod neuroze i psihoze.
  • Arhetipovi i simboli u analitičkoj psihologiji.
  • Arhetipovi u kontekstu osobnih odnosa (sjenka, persona, anima i animus).
  • Psihološka kompenzacija.

4. Psihologija bajki i mitova

Najjednostavniji način da se upoznamo s psihodinamikom arhetipova je proučavajući bajke. Što su bajke i mitovi i zašto ih proučavajmo? Koja je razlika između bajki i mitova? Kako nam mogu pomoći u radu s djecom, odraslima i u našem osobnom psihološkom razvoju? Osim odgovora na ta pitanja, kroz vježbu ćemo interpretirati jednu od hrvatskih bajki.

  • Vrste arhetipskih priča.
  • Bajke, analitička psihologija i psihoterapija.
  • Tehnika interpretacije bajki.
  • Primjer interpretacije bajke ili mita.

5. Psihologija, religija i etnologija

Arhetipove, a s njima i našu psihologiju, možemo proučavati kroz religijska učenja i obrede arhaičnog čovjeka. U kakvoj su vezi psihologija i religija? Što nas običaji i religije arhaičnog čovjeka mogu naučiti o nama samima i jesmo li doista toliko drugačiji od njega? Kroz primjere iz etnologije i religije pokušat ćemo razumjeti psihološke probleme modernog čovjeka i načine njihova rješavanja.

  • Autonomija nesvjesnog.
  • Stav svijesti i religija.
  • Psihološka interpretacija religijskih obreda, priča, motiva i osoba.
  • Religija i individuacija.

6a. Psihologija i alkemija

6b. Psihologija i alkemija – mandale

Individuacija je proces psihološkog rasta i razvojna a njegova unutarnja ili vanjska blokada može dovesti do neuroze. Kako kompleksi, arhetipovi i snovi utječu na proces individuacije? Tijekom rada, pokazati ćemo na koji način alkemija i njeni simboli mogu pomoći u razumijevanju psihološkog procesa transformacije i razvoja osobnosti.

  • Iskustvo nesvjesnog.
  • Alkemija i znanost
  • Psihička energija (libido).
  • Projekcija u analitičkoj psihologiji i psihoterapiji.
  • Alkemijski simboli, procesi  i njihovo psihološko značenje.
  • Psihološko značenje mandala.

7. Psihologija snova

Snovi su uvijek povezani s određenim problemom o kojemu imamo neispravnu predodžbu. Oni su reakcija na naš svjesni stav. Kao što i tijelo reagira kada se pregrije ili kada o njemu ne brinemo, tako i psiha reagira na naše neprilagođene stavove. Koje su teorije snova u analitičkoj psihologiji? Kakva je veza između kompleksa, arhetipova, simbola i snova? Kako razumjeti snove?

  • Važnost snova za psihološko zdravlje.
  • Transcendentalna funkcija.
  • Uzroci i vrste snova. 
  • Višeznačnost snova. 
  • Interpretacija snova u analitičkoj psihologiji. 
  • Vježba interpretacije jednostavnog sna.

8. Psihološka interpretacija slika

Od kada postoji, čovjek je imao neodoljivu težnju da oblikuje i stvara. Taj proces stvaranja je paralela psihološkom razvoju kroz koji smo sami stvoreni. Govorit ćemo o tehnikama razumijevanja slike, materijalnom i formalnom aspektu, simbolizmu boja, prostora i brojeva, motivima i simbolima. Zašto je slika važna za analitičku psihologiju i što nam govori saznat ćemo kroz seminar i predavanje?

  • Pristup slici u analitičkoj psihologiji.
  • Materijalni i formalni aspekti slike.
  • Prostorni simbolizam.
  • Simbolizam boja, brojeva i motiva.
  • Slike kao dijagnostički alat. 
  • Vježba interpretacije slike.

9. Aktivna imaginacija

Što učiniti kada smo pod utjecajem snažnog kompleksa ili nas obuzme nekontrolirana emocija koja nam onemogućava racionalno funkcioniranje? Jedan od pristupa je aktivna imaginacija. Što je aktivna imaginacija, kada i kome se preporuča, kako je povezana s kreativnim procesom i koja je nježna svrha i smisao?

  • Specifičnosti aktivne imaginacije u odnosu na druge imaginativne tehnike.
  • Teorijska osnova aktivne imaginacije.
  • Tehnika i opasnosti aktivne imaginacije.
  • Sinhronicitet i I Ching

10. Grupni rad na snovima

Snovi su važni, ne samo za onoga tko ih sanja i vidi, već i za cijelu zajednicu. Oni sadrže važne konkretne informacije o događajima, odnosima i  oslikavaju dinamiku osobnog i kolektivnog nesvjesnog. U tom kontekstu individuacija i odnosi sa zajednicom imaju ogromnu važnost. Osim teorijske podloge grupnog rada na snovima, razgovarati ćemo o primjerima iz prakse i kroz nekoliko vježbi pokazati princip grupnog rada na snovima.

  • Teorijska osnova grupnog rada na snovima.
  • Etnološke paralele grupnog rada na snovima.
  • Pravila grupnog rada na snovima.
  • Utjecaj rada na snovima na psihološko zdravlje sudionika.
  • Praktične vježbe.
  • Vježba grupnog rada na snovima.

 

Primjena analitičke psihologije u osobnom i profesionalnom životu.

O praktičnoj primjeni analitičke psihologije ćemo ćemo učiti kroz primjere iz prakse i kroz osobno iskustvo. Tijekom edukacije, saki sudionik će imati mogućnost započeti osobni proces i upoznati se s osnovnim aspektima svoje individuacije. Svaki sudionik samostalno određuje koliko duboku želi ići i slijedeći koraci nisu obavezni za sudjelovanje u edukaciji i ukoliko tako želi, sudionik može samo slušati. Za one koji žele dobiti najviše od edukacije, preporuka je da započnu sa dnevnikom snova i događaja, te kreativnim radom, dio kojega ćemo raditi i na samoj edukaciji.

Snovi, slike, kreativnost – Jedan od najvažnijih alata u analitičkoj psihologiji su snovi i razni oblici kreativnog izražavanja (pisanje, crtanje, slikanje, izrada figurica, aktivna imaginacija i sl.) Oni nam govore o nesvjesnim uzrocima problema u kojemu se osoba nalazi, ali i smjeru kojem individuacija treba ići. Preporuka je da svaki sudionik obrati pažnju na svoje snove i zapisuje ih. Sudionik zapisane snove  (ili druge oblike kreativnog izražavanja) donosi na edukaciju te koristi kao objekt na kojemu produbljuje teorijsko znanje usvojeno tijekom edukacije.

Tijekom edukacije, koristiti ćemo i slike (druge kreativne produkte sudionika) naslikane tijekom same edukacije, kako bi pojasnili određene motive u snovima ili kao pomoć kod procesa aktivne imaginacije.

Snovi, slike i kreativnost nisu neophodni, ali njihovo korištenje ima veliki utjecaj na razumijevanje tema koje ćemo obrađivati.. Ukoliko se sudionik ne prisjeća svojih snova, tada je preporuka da započne sa slikanjem ili nekim drugim oblikom kreativnog izražavanja (pisanje, izrada figurica od gline i sl.) koje također donosi na susret.

Dnevnik i kompleks epizode – Kako bi razumjeli značenje i smisao snova ili drugih produkata nesvjesnog, važno je da korisnik obrati pažnju na događaje, misli i osjećaje koji su prethodili snu čije značenje pokušavamo razumijeti (taj aspekt nazivamo kontekst).

Slijedećih 5 tema ćemo obrađivati tijekom svih 5 susreta, ne nužno predstavljenim redom.


1. Etnologija, bajke, mitologija i religija

Tijekom rada sa produktima nesvjesnog kao snovi i slike, često možemo naići na motive koje možemo prepoznati kao univerzalne i kao takvi se pojavljuju u svim civilizacijama i vremenskim razdobljima ljudskog postojanja. Tijekom prvog susreta, naučiti ćemo kako razumjeti takve motive kroz rad na primjerima iz etnologije, bajki, mitologije, religije, alkemije i sl. Iskustvo rada s takvim motivima će nam olakšati razumijevanje manifestacija nesvjesnog, temom slijedećih nekoliko susreta.


2. Snovi

Zadatak za sudionike • Tijekom susreta ćemo se prisjetiti kratog/jednostavnog nedavnog sna i s njim odraditi nekoliko vježbi.

Kontekst sna, asocijacije i emocije • Tijekom susreta ćemo, kroz vježbu,  naučiti povezati san sa svakodnevnim životom osobe koja je san sanjala, odrediti glavne motive sna, asocirati na njih te odrediti njegov emocionalni ton i povezati ga sa svakodnevnim životom.

Kolektivno nesvjesno, amplifikacije i snovi • Tijekom susreta ćemo naučiti kako koristiti amplifikacije (paralele iz mitologije, religije, etnologije i sl.) za olakšavanje razumijevanja određenog motiva iz priloženog sna. Kroz vježbu ćemo uz pomoć literature napraviti kratku prezentaciju određenog simbola iz sna i uz pomoć voditelja razgovarati o mogućem značenju prezentiranih motiva.

Dramska struktura sna • Za vrijeme susreta ćemo, kroz vježbu, naučiti što je potrebno kako bi iz sna izvukli osnovnu misao koja nam služi kao vodilja u daljnjem razumijevanju sna.

Interpretacija snova • Razgovor o sva tri aspekta prezentiranih snova omogućuje nam da se upustimo u posljednji korak rada sa snovima, njihovu interpretaciju. Možemo reći kako je interpretacija snova zapravo prevođenje njegovog smisla u razumljiv jezik, sa svrhom bolje adaptacije na vanjske i unutarnje čimbenike.


3. Slike

Zadatak za sudionike • Tijekom susreta ćemo se prisjetiti kratog/jednostavnog nedavnog sna. Naučiti ćemo kako san rasčlaniti na dramsku strukturu, odrediti kontekst sna, odrediti glavne motive i asocijacije na njih te identificirati glavne emocije.

Snovi i slike • Tijekom susreta ćemo odabrati jedan motiv iz sna i pokušati ga prenijeti na papir uz pomoć likovne tehnike po izboru. Nakon toga, razgovarati ćemo o slici i pokušati ju razumjeti u svrhu razjašnjenja značenja odabranog motiva iz sna, ali i razumijevanje samog sna.

Emocije, afekti i slike • Naučiti ćemo koristiti slike u svrhu objektivizacije određene nesvjesne tendencije ili emocije i razgovor o njenom smislu i značenju za sudionike.

Slike i aktivna imaginacija • Kada je svijesti toliko jaka da ne možemo doprijeti do fantazije, ponekad se preporuča indirektan pristup. Često su jedino ruke u mogućnosti da nam pomognu i one mogu fantaziju modelirati u glini, u slici, riječi ili pokretu. Takav pristup treba nastaviti dok osoba nije spremna dopustiti da se stvari dogode i započeti sa aktivnom imaginacijom u klasičnom obliku.

Interpretacija • Tijekom susreta ćemo koristiti likovne tehnike kao prvi korak prema aktivnoj imaginaciji u njenom klasičnom obliku. Nakon toga ćemo razgovarati o kreiranim slikama, njihovom kontekstu, svrsi i smislu.


4. Aktivna imaginacija

Zadatak za sudionike • Tijekom susreta ćemo se prisjetiti kratog/jednostavnog nedavnog sna i zapisati ga. San ćemo rasčlaniti na dramsku strukturu, odrediti kontekst sna, odrediti glavne motive i asocijacije na njih te identificirati glavne emocije.

Pisanje i aktivna imaginacija • Tijekom susreta ćemo pokušati napisati kratku priču o određenom motivu iz sna ili razraditi određeni događaj iz života.

Interpretacija i razumijevanje • Nakon vježbe slijedi prezentacija, razgovor i pokušaj razumijevanje značenja, smisla i svrhe kratke priče napisane od strane sudionika.

Aktivna imaginacija, klasični oblik • Kada je Jung radio na upoznavanju nesvjesnog u sebi, otkrio je tehniku aktivne imaginacije, iako je tu „tehniku“ čovjek otkrivao i koristio u svim vremenskim razdobljima svoga postojanja. Tijekom susreta ćemo pokušati naučiti neke od oblika aktivne imaginacije i njihovu primjenu u ostvarivanju smislenog kontakta s nesvjesnim.

Aktivna imaginacija, snovi i afekti • Aktivnu imaginaciju ćemo koristiti u svrhu razjašnjenja određenog motiva iz sna. Osim toga, naučiti ćemo kako koristiti aktivnu imaginaciju u situacijama kada osjećamo kako nas obuzima snažna emocija. Aktivna imaginacija nam može pomoći da pronađemo smisao te emocije i iskoristimo je kao poticaj da uvedemo kreativne promjene u naš život i naš svjesni stav, umjesto da destruktivno djeluje na nas, naš život ili našu okolinu.


5. Grupni rad na snovima

Zadatak za sudionike • Prisjetiti ćemo se sna (nedavni, iz djetinjstva, san koji se ponavlja, noćna mora i sl.) i zapisati ga.

Snovi su važni, ne samo za onoga tko ih sanja, već i za cijelu zajednicu. Danas, većina nas nije dio zajednice koja uzima u obzir nesvjesno i nemamo mogućnost da  poštujemo i istražujemo naše snove. Nemamo mjesto gdje možemo razumjeti i asimilirati bogati sadržaj nesvjesnog, svakodnevno otkrivati njegovo značenje i smisao te biti vođeni njime. Takva potreba postoji u našoj psihi i našoj duši. Grupni rad na snovima je odgovor na takve potrebe modernog čovjeka.

Područja na kojima ćemo raditi obuhvaćaju:

Asocijacije • kako asocirati i klasifikacija motiva (vježba),

Rad u grupi • pravila rada, vježbe i praktičan rad na snovima u grupi,

Slike • kreativno izražavanje i grupni rad na snovima,

Aktivna imaginacija grupnom radu na snovima • zajednički motivi u snovima sudionika i aktivna imaginacija.


Bonus predavanja, seminari i radionice:

Svaka grupa ima svoju dinamiku. Ovisno o vremenu koje ćemo imati na raspolaganju nakon odrađenog glavnog dijela edukacije, postoji mogućnost da stignemo obraditi neke od dodatnih tema važnih za analitičku psihologiju kao:

1. Transfer i kontratransfer,

2. Arhetipski simbolizam: životinje, boje i tijelo,

3. Self i individuacija,

4. Ovisnost – individuacija u projekciji,

5. Preporod i transformacija,

6. Kompleksi,

7. Novac u analizi,

8. i dr.

O navedenim temama ćemo glasati i odrediti one koje su nainteresantinje za većinu.

Voditelj

Psihoterapiju, psihoanalizu i edukaciju u Hrvatskom društvu za analitičku psihologiju provodi analitički psiholog i psihoanalitičar Dragutin Vučković. Analitičku psihologiju istražuje još od studentskih dana. Snove sanja od 1976., a aktivno ih proučava od 1998. godine. Kontinuirano je iznenađen njihovom mudrošću, savjetima i vezama koje stvaraju s ljudima kojima je okružen.

Osim analitičke psihologije, studirao je fiziku na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i ekonomiju poduzetništva na Veleučilištu VERN u Zagrebu. Diplomu psihoanalitičara je stekao na poslijediplomskom studiju analitičke psihologije i psihoterapije na C. G. Jung Institutu Zürich u Švicarskoj. Sa klijentima radi od 2009. godine. Višegodišnja edukacija (5-7 god.) i certifikacija su dizajnirani da osiguraju visoki nivo kompetencije, kvalitete i integriteta jungovskih analitičara (eng. jungian analyst or analytical psychologist).

Akreditirani je analitičar C. G. Jung Instituta u Zürichu. Član je Međunarodnog udruženja za analitičku psihologiju (IAAP) i Alumni Association of C. G. Jung Institute Zürich. Predsjednik je Hrvatskog društva za analitičku psihologiju (HDAP).

Tijekom rada u struci, izdao je više članaka u međunarodnim i domaćim stručnim časopisima. Od 2016. godine radi kao predavač na četverogodišnjem studiju Analitičke psihologije u sklopu Fakulteta za psihoterapijsku znanost Sveučilišta Sigmund Freud u Ljubljani.

Kontakt

Ukoliko ste zainteresirani za takvu vrstu edukacije, želite se prijaviti ili su vam potrebne dodatne informacije, možete nas kontaktirati na info@hdap.hr ili na tel: +385 95 8293 446.

Analitička psihoterapija

Analitička psihoterapija (C. G. Jung)

Analitička psihoterapija može pomoći ako imate osjećaj:

  • nezadovoljstva životom
  • kako u vašem životu nešto nedostaje
  • kako se nalazite na putu koji nije ispravan
  • kako bi život trebao imati više smisla
  • kako je vaša kreativnost sputana ili neiskorištena,

ili se jednostavno osjećate preopterećeni zahtjevima života, teško vam se suočiti sa svakodnevnim pritiscima i treba vam potpora kako bi pronašli način da se nosite s njima i razvijete svoj potencijal. U takvim i sličnim situacijama možemo reći da postoji vanjska ili unutarnja smetnja zbog koje je proces psihološkog sazrijevanja, rasta i razvoja usporen. Taj proces nazivamo individuacija i dugoročno gledano takvo stanje može dovesti psiholoških stanja kao:

  • trauma
  • depresija
  • anksioznost i napadi panike
  • fobije (socijalna fobija i dr.)
  • opsesivno-kompulzivni poremećaj
  • poremećaj prehrane
  • kronična bol ili bolest
  • po život opasna bolest
  • problemi na poslu ili fakultetu
  • problemi u osobnim odnosima
  • tugovanje
  • kriza srednjih godina
  • ovisnosti
  • problemi vezani uz seksualnu orijentaciju
  • i dr. 

Važno je pokušati pronaći dublji smisao takvih stanja, zbog nas samih, ali i zbog toga jer je individuacija i razvoj jedinstvene osobnosti usko povezana s mogućnošću stvaranja smislenih međuljudskih odnosa. U tom procesu, analitička psihoterapija je jedna od mogućnosti koja može pomoći

Analitička psihoterapija teži integraciji i sazrijevanju osobnosti i ne vidi psihološke probleme samo kao poremećaje koje dovode do mentalnih i fizičkih bolesti ili kao poremećaje koji se mogu tretirati neovisno o cjelokupnoj osobnosti pojedinca. Analitička psihologija pokušava pronaći njihov smisao i svrhu sa ciljem promjene stava pojedinca prema određenom aspektu života, u skladu sa njegovom prirodom. Takva promjena omogućuje da se proces individuacije nastavi što dovodi do povlačenja simptoma zbog kojih smo i potražili pomoć. Možemo reći kako se psihoterapija i psihoanaliza, u duhu analitičke psihologije, temelji na uklanjanju opstrukcija u, inače prirodnom, procesu individuacije; i kako uzima u obzir svjesne i nesvjesne aspekte života pojedinca i pokušava naći odgovor na osobna pitanja u kontekstu životne situacije klijenta. Kroz psihoterapeutski proces, osobe mogu bolje sagledati svoja ponašanja, osjećaje, misli i iskustva koja dovode do dubljeg razumijevanja smisla života, prihvaćanja i vrednovanja osobnog životnog puta i realizaciju osobnog potencijala za promjenu.

Ako imate pitanja ili osjećate kako vam analitička psihoterapija i rad na procesu individuacije mogu pomoći, možete nas kontaktirati i dobiti odgovor ili preporuku analitičkog psihologa ili psihoterapeuta.

„Često sam vidio ljude kako postaju neurotični kada se zadovolje s neprikladnim ili pogrešnim odgovorima na pitanja života. Traže poziciju, brak, slavu, vanjski uspjeh ili novac i ostaju nesretni i neurotični čak i kada su ostvarili to što su tražili. Takvi ljudi su sadržani u preuskom duhovnom svjetonazoru. Njihov život nema dovoljno sadržaja, dovoljno smisla. Ako se uspiju razviti u šire ličnosti, neuroza obično nestane. Zbog toga je ideja razvoja uvijek bila od najveće važnosti za mene.“

C. G. Jung

Analitička psihoterapija – smjernice rada

Smjernice psihoterapijskog / psihoanalitičkog rada daju klijentima HDAP-a osnovne informacije kako analitička psihoterapija ili psihoanaliza može biti efikasnija, kvalitetnija, kraća a time i financijski povoljnija.

Termini susreta

Kontinuirano održavanje psihoterapijskih susreta je izuzetno važno za kvalitetu, trajanje, a time i cijenu psihoterapije. Preporuka je da prilikom prvog susreta, ako je to moguće, psihoanalitičar i klijent dogovorom donesu odluku o učestalosti susreta.

Otkazivanje termina

S obzirom na ograničena sredstva koja imamo na raspolaganju (vrijeme i financijske mogućnosti) svaki termin nam je važan. Ukoliko klijent mora promijeniti ili otkazati termin,  to je  potrebno učiniti barem 24 sata prije samog termina. Klijent prihvaća platiti svaki termin koji nije otkazao na vrijeme, bez obzira na razlog nedolaska.

Isto pravilo vrijedi i za vašeg psihoanalitičara. Ukoliko psihoanalitičar mora promijeniti ili otkazati termin,  to je  potrebno da vam javi barem 24 sata prije samog termina. Ukoliko  psihoanalitičar dogovoreni termin nije otkazao na vrijeme, bez obzira na razlog, slijedeći termin za vas je besplatan.

Analitička psihoterapija – za vrijeme susreta

I) Tijekom sata klijent priča: o sebi, svojim problemima, odnosima s ljudima u svom životu, osjećajima i emocijama, nadama i razočaranjima, važnim anegdotama, pričama i sl.

II) Snovi, fantazije, kreativne tvorevine klijenta (slike, skulpture, pjesme, priče, imaginacija, i dr.) daju psihoterapeutu uvid u nesvjesni aspekt situacije u kojoj se klijent nalazi. Iako nije nužan za kvalitetnu psihoterapiju, rad s takvim sadržajem omogućuje bržu, financijski povoljniju i uspješniju psihoterapiju.

III) Posebnu važnost ima odnos analitičara i klijenta. Životni put klijenta, često je obilježen određenim obrascima koji se u njegovom životu ponavljaju, kako pozitivnih, tako i negativnih. Isti obrasci se ponekad ponavljaju i u odnosu klijenta i psihoterapeuta što predstavlja priliku da klijent dobije bolji uvid u njih i da uz pomoć psihoanalitičara, kroz rad na njima, ostvari psihološki razvoj i sazrijevanje. Kada se pojave negativne ili pozitivne emocije u kontekstu psihoterapije, potrebno je o njima otvoreno razgovarati.

IV) Razgovor o sva tri aspekta, razjašnjenja psihičke situacije i uvid u činjenicu da su se ljudi i prije susretali i rješavali slične probleme, dovodi do različitih intelektualnih i emocionalnih reakcija kod klijenta. One djeluju na svijest klijenta i dovode do potrebne promjene svjesnog stava.

Analitička psihoterapija – oblici komunikacije

Preporuka je da se susreti održavaju uživo, u našem uredu. Razumijemo kako to ponekad nije moguće zbog različitih razloga. U takvim slučajevima, koje je potrebno unaprijed najaviti, moguće je umjesto susreta uživo, održati Skype susret, povremeno ili kontinuirano.

Trajanje i završetak psihoterapije

U praksi analitička psihoterapija može biti: kratkotrajno savjetovanje o određenom problemu, potpora u teškom razdoblju života, pomoć u rješavanju konflikta i uklanjanju simptoma, pomoć u razvoju kreativnih potencijala, otkrivanje novih životnih mogućnost i dr. Trajanje psihoterapije može biti samo jedan susret, može trajati nekoliko mjeseci, pa i godina. Kada klijent osjeti da su postigli zadovoljavajuće poboljšanje, analitička psihoterapija često završava.

S druge strane, tijekom rada klijent ponekad otkrije da je dobio puno više od prestanka simptoma i kako je njegov život dobio smisao i svrhu. Zbog poboljšanja koje je osjetio/la, klijent ponekad odluči ići dalje u svom psihološkom razvoju i nastavlja rad na sebi. Princip rada je isti, samo je cilj drugačiji. U tom slučaju cilj rada je individuacija, a naziv takvog rada je osobna psihoanaliza.

Psihoanalitičar (IAAP)

Psihoterapiju i psihoanalizu u Hrvatskom društvu za analitičku psihologiju provodi analitički psiholog i psihoanalitičar Dragutin Vučković. Analitičku psihologiju istražuje još od studentskih dana. Snove sanja od 1976., a aktivno ih proučava od 1998. godine. Kontinuirano je iznenađen njihovom mudrošću, savjetima i vezama koje stvaraju s ljudima kojima je okružen.

Osim analitičke psihologije, studirao je fiziku na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i ekonomiju poduzetništva na Veleučilištu VERN u Zagrebu. Diplomu psihoanalitičara je stekao na poslijediplomskom studiju analitičke psihologije i psihoterapije na C. G. Jung Institutu Zürich u Švicarskoj. Sa klijentima radi od 2009. godine. Višegodišnja edukacija (5-7 god.) i certifikacija su dizajnirani da osiguraju visoki nivo kompetencije, kvalitete i integriteta jungovskih analitičara (eng. jungian analyst or analytical psychologist).

Akreditirani je analitičar C. G. Jung Instituta u Zürichu. Član je Međunarodnog udruženja za analitičku psihologiju (IAAP) i Alumni Association of C. G. Jung Institute Zürich. Predsjednik je Hrvatskog društva za analitičku psihologiju (HDAP).

Tijekom rada u struci, izdao je više članaka u međunarodnim i domaćim stručnim časopisima. Od 2016. godine radi kao predavač na četverogodišnjem studiju Analitičke psihologije u sklopu Fakulteta za psihoterapijsku znanost Sveučilišta Sigmund Freud u Ljubljani.

HDAP je organizacija koja, osobama koje zanima analitička psihologija, omogućuje razmjenu ideja i iskustava vezana uz analitičku psihologiju, prisustvovanje radionicama i grupnim susretima kroz koje se mogu upoznati sa analitičkom psihologijom i njenom primjenom u osobnom i profesionalnom životu. Osim toga, u sklopu HDAP-a, građani mogu započeti i analitičku psihoterapiju, grupni rad na snovima, superviziju i različite oblike edukacija.

Ako ste zaintersirani za takvu vrstu rada, možete nas kontaktirati. Ukoliko želite biti obaviješteni o novostima, rasporedu predavanja, seminara, radionica i sl., pošaljite nam e-mail kako bi vas upisali na našu mailing listu.

Cijena psihoterapije

Cijena psihoterapije i dr. usluga HDAP-a

Psihoterapija (50 min) – 250 kn.*

Psihoanaliza (C. G. Jung) (90 min) – 450 kn.*

 

Cijenom dostupna psihoterapija (50 min) – od 150 do 220 kn.*

Cijenom dostupna psihoterapija (90 min) – od 270 do 400 kn.*

 

Snovi, grupni rad (180 min)- 200kn.**

Analitička psihologija – teorija i praksa (30 sati) – 1950 kn.

 

* S obzirom na ograničena sredstva koja imamo na raspolaganju (vrijeme i financijske mogućnosti) svaki termin nam je važan. Ukoliko korisnik mora promijeniti ili otkazati termin,  to je  potrebno učiniti barem 24 sata prije samog termina. Korisnik prihvaća platiti svaki termin koji nije otkazao na vrijeme, bez obzira na razlog nedolaska.

Isto pravilo vrijedi i za vašeg psihoanalitičara. Ukoliko psihoanalitičar mora promijeniti ili otkazati termin,  to je  potrebno da vam javi barem 24 sata prije samog termina. Ukoliko  psihoanalitičar dogovoreni termin nije otkazao na vrijeme, bez obzira na razlog, slijedeći termin za vas je besplatan.

** Idealna grupa se sastoji od 3 – 7 stalnih članova. Grupa se sastaje, 2x mjesečno, prvu i treću subotu u mjesecu, u 10:00, u prostoru HDAP-a. Trajanje susreta je 180min. Od 15.7. do 15.9. grupni susreti se, zbog godišnjih odmora, ne održavaju.

Osim susreta u prostorijama HDAP-a mogući su susreti i u drugim gradovima u Hrvatskoj i izvan nje, prema dogovoru.