Psihološki tipovi • Analitička psihologija • by Dragutin Vučković

Psihološki tipovi

Na koji način se orijentiramo u vanjskom i unutrašnjem svijetu? Psihološki tipovi su odgovor koji daje analitička psihologija.

Psihološki tipovi i psihološke funkcije

Prvo što je potrebno je da nešto percipiramo, jer bez toga niti ne znamo da nešto je. To bi bila prva funkcija svijesti, nazovimo je taktilnost.

Nakon toga moramo imati funkciju koja nam govori što je to što percipiramo i tu funkciju možemo nazvati mišljenje. To nam ne govori puno jer ne znamo kolika je vrijednost toga što smo percipirali za nas ili za okolinu.

Treća funkcija nam govori o vrijednosti toga što smo percipirali i tu funkciju možemo nazvati osjećanje.

Sada znamo već puno, ali još moramo uzeti u obzir vrijeme. Postoji budućnost i prošlost koja nije sadržana u prve tri funkcije. Još nam nedostaje mogućnost da odredimo odakle to što smo primjetili dolazi i što će se s time dogoditi. Funkciju koja nam daje odgovore na ta pitanja možemo nazvati intuicija.

Od podataka koje dobijemo od sve četiri funkcije imamo kompletnu sliku. Ali postoji kvaka.

Najčešće svjesno ne koristimo sve funkcije već jednu ili dvije koje smo razvili vrlo dobro. Zapravo ljude možemo razlikovati prema najrazvijenijim funkcijama. Taktilnost je razvijena kod majstora, kirurga, kipara, kuhara… Mišljenje kod matematičara, filozofa, pravnika… Osjećanje kod tete u vrtiću… i intuicija kod brokera, poduzetnika i političara…

Razvoj jedne funkcije pretpostavlja zapostavljanje suprotne funkcije. Ako mislimo, ne možemo i osjećati, ako percipiramo taktilnošću, ne možemo percipirati i intuicijom. To je kao studij s četiri kolegija koja su toliko opširna da stignemo učiti samo za jedan ili dva, a to se naravno i odražava na ocjenama. Ako imamo odličan iz mišljenja, onda možemo očekivati i lošu ocjenu iz osjećanja ili ako imamo odličan iz taktilnosti, ne možemo imati i odličnu ocjenu iz intuicije.

Psihološki tipovi i ekstraverzija i introverzija

Ako promatramo taktilnost kao psihološku funkciju, ona je s jedne strane vezana uz objekt koji percipiramo, no isto tako se možemo pitati tko i sa čime percipira.

Neki ljudi uživaju u šetnji prirodom zbog same ljepote prirode, a neki zbog toga kako se u prirodi osjećaju. Svaka funkcija ima svoj subjektivni i objektivni aspekt. Ako je naša svijest više orjentirana subjektivnim aspektom onda možemo reći da smo introvert, a ako je više orjentirana objektivnim aspektom, onda možemo reći da smo ekstravert. Isto vrijedi za sve funkcije.

Psihološki tipovi i psihoterapija

Prvi aspekt su međuljudski odnosi. Misaoni tip i osjećajni tip će vrlo teško naći zajednički jezik i ako se pitamo zašto nekoga ne volimo ili nam je antipatičan, često on ili ona imaju različitu superiornu funkciju. Razumjevanje tipologije nam omogućuje da razumijemo osobe s drugačijom primarnom funkcijom, ako je ta druga osoba naš otac, sestra ili bračni drug onda važnost razumjevanja tipologije postaje jasna.

S druge strane, primarna psihološka funkcija je genetski određena, ali ponekad se desi da je dijete rođeno u obitelji koja ne cijeni tu funkciju i da bi se dijete prilagodilo mora razvijati funkciju koja joj nije primarna. Problem je što ta osoba ne živi “punim plućima”, ne radi ono za što je stvorena i rođena. Takav način života dovodi do psiholoških, a ponekad i zdravstvenih problema. U tom slučaju smijer psihoterapije je taj da klijent otkrije svoju primarnu funkciju i da ju počne živjeti koliko je god to moguće.

Zadnji aspekt psihološke tipologije je da smo svi mi kompletne osobe i imamo sve četiri funkcije iako možda nismo toga uvijek svijesni. Sve one aspekte tiplogije koje nismo razvili, ostavili smo u nesvjesnom i oni djeluju prema potrebi, nažalost često u infantilnom obliku. Naše nesvjesno je obilježeno onim aspektima tiplogije koje nismo razvili. Ako se često nalazimo u situacijama gdje moramo koristiti i funkcije koje nismo razvili, imamo problem. Zato je važno da se koliko toliko snalazimo sa svim funkcijama. Ako koristimo primjer s kolegijima, cilj nam je imati prolaznu ocjenu iz sva četiri.

Ako želite znati više, preporučam knjigu Psychological Types.

Related Post

Leave a Reply

Your email address will not be published.