Psihološki stav i psihoterapija • by Dragutin Vučković

Psihološki stav i analitička psihologija

Psihološki stav

Psihološki stav je spremnost psihe da djeluje ili reagira na određeni način. To znači da određeni podražaj kod jedne osobe ima dalekosežne posljedice, a kod druge male ili nikakve. Imati stav znači da smo spremni reagirati na određeni način, čak i kada je taj stav nesvjestan.

Psihološki stav predstavlja očekivanja, a očekivanje uvijek djeluje selektivno i s osjećajem smjera. Očekivanja su određena snažnim emocionalnim sadržajem koji promovira percepciju i apercepciju svega sličnog samom sebi i blokira ono što je različito. To je osnovni uzrok jednostranosti svjesne orijentacije. Takav način funkcioniranja bi doveo do kompletnog gubitka ravnoteže da ne postoji kompenzacija, tj. funkcija psihe koja teži da dovede do psihičke ravnoteže.

Primjer 1.

Osoba koja je svjesna koliko je život težak imat će stav koji kontinuirano pretražuje nešto neugodno. Takva neravnoteža je kontinuirano kompenzirana nesvjesnim očekivanjem zadovoljstva.

Primjer 2.

Osoba koja je potlačena ima svjesni stav koji kontinuirano očekuje ugnjetavanje, ona odabire taj aspekt iz općeg iskustva života i “njuši” ga svugdje. Njegov nesvjesni stav teži moći i superiornosti.

Dvojnost psihološkog stava, tj. kada psihološki stav nije jedinstven već imamo ambivalentno mišljenje ili stav o nečemu, je normalan fenomen i ima nepovoljan utjecaj samo kada je jednostranost prevelika.

Psihološki stav je rezultat svih faktora koji imaju važan utjecaj na psihu, kao: urođena predispozicija, utjecaj okoline, edukacija, životna iskustva, uvjerenja, kolektivna stajališa i dr. Cijela psihologija osobe je orjentirana u skladu s njegovim psihološkim stavom.

Psihološki stav je odgovoran za individualne razlike između osoba. Koliko velike te razlike mogu biti, možda se najbolje vidi u osobnim preferencama i u tome što volimo i nevolimo. Ovisno o psihološkom stavu, svaki instinkt i svaka psihološka funkcija može biti subordinirana drugoj. Ego ili moć može učiniti seksualnost svojom slugom ili seksualnost može biti gospodar ega. Mišljenje može biti iznad osjećaja ili osjećaji mogu zavladati mišljenjem, sve ovisno o psihološkom stavu.

Psihološki stav je fenomen koji je jako teško istaživati zbog toga jer je određen velikim brojem varijabli od kojih su mnoge nesvjesne. Ali, u praksi određeni psihološki stavovi se mogu raspoznati.

Četiri temperamenta (sangvinik, kolerik, melankolik i flegmatik) opisuju moguće psihološke stavove. Jedan od pokušaja je i Jungova tipologija i njegovi psihološki tipovi. Tako postoje: misaoni, osjećajni, taktilni i intuitivni psihološki stavovi. Osim psiholoških stavova (kojih ima puno i nisu ograničeni nabrojanim), postoje i socijalni stavovi, tj. oni koji su pod utjecajem kolektivnih ideja. To su najčešće riječi koje često završavaju na -izam: feminizam, liberalizam, komunizam i sl. Oni su također važni i u nekim slučajevima mogu imati više utjecaja na osobu nego individualni psihološki stavovi.

Psihološki stav određuje npr. vaše mišljenje prema pobačaju, suživotu crkve i države, Vladi; određuje kako vidimo sebe i druge, određuje ono čemu težimo i naše vrednovanje onoga što imamo; određuje naše odnose, odluke i identitet.. Zapravo psihoterapija i cijela ideja pomoći koju psihoterapeut pruža se temelji na promjeni psihološkog stava osobe koja koja je u psihoterapiji, kroz kreativni proces, iz neprilagođenog u prilagođeni.

Apercepcija

Apercepcija je psihički proces kojim se novi sadržaj artikulira sa sličnim već postojećim sadržajem na način da on postaje razumljiv. Taj proces je ponekad kratkotrajan, a nekada je potreban mukotrpan rad da bi proces apercepcije bio završen. U svakom slučaju je iznimno važan za psihološki stav u nastajanju.

Primjer 3.

Učenje je primjer apercepcije. Recimo, kada učimo matematiku, ne počinjemo s diferencijalnim računom. Počinjemo sa zbrajanjem, prirodnim brojevima i sl. Polako kako učimo naše znanje se proširuje (postojeći psihološki sadržaj) i u jednom trenutku imamo dovoljno usvojenog znanja da pomoću njega možemo apercipirati diferencijalni račun (novi sadržaj).

Primjer 4.

Čitanje ovog posta zahtijeva da se u vašim glavama dešava proces apercepcije. Ja vam pomažem govoreći o stvarima koje su vam razumljive (postojeći sadržaj), a objašnjavaju stvari koje još ne znate (novi sadržaj).

Primjer 5.

Interpretacija snova ili slika je proces apercepcije. U snu ili slici je prikazan određeni psihički sadržaj, koji je nesvjestan i nerazumljiv (npr. novi psihološki stav). Taj sadržaj se pokušava razumjeti u kontekstu: svjesnih događaja koji su prethodili snu, asocijacija osobe koja je san sanjala, arhetipskih paralela tj. drugim već postojećim i razumljivim sadržajima.

Psihološki stav i njegova promjena

Analitička psihologija pretpostavlja da u nama postoje samoregulirajući mehanizmi, kako biološki i fiziološki (recimo, imunološki sistem reagira na patološke organizme koji uđu u tijelo ili se znojimo kada nam je vruće, zjenice se smanjuju kada je jako svjetlo) tako i psihološki. Samoregulirajući psihološki mehanizam djeluje na našu svijest kada ona ne zadovoljava potrebe adaptacije na vanjske ili unutarnje događaje i omogućuje nam kontinuiranu adaptaciju na životne promjene. Zapravo u nesvjesnom se stvara stav drugačiji od našeg svjesnog psihološkog stava i kompenzira jednostranost naše svijesti.

Ponekad svijest ne može prihvatiti kompenzacije potrebne za promjenu svjesnog stava. To se dešava jer u svijesti ne postoji psihički sadržaj koji nam može omogućiti da apercipiramo novi svjesni stav Zbog toga dolazi do potiskivanja sadržaja potrebnih za novu adaptaciju. Apercepcija je proces koji nam omogućuje da usvojimo novi psihološki stav. Psihoterapija bi bila nemoguća da ne postoji proces apercepcije koji dovodi do potrebne promjene.

Ako se apercepcija ne dogodi, samoregulirajući psihološki mehanizam preusmjerava sve više energije nesvjesnom stavu potrebnom za novu adaptaciju i nakon nekog vremena sama svijest ostaje bez energije potrebne za svakodnevni rad. Depresijom je, dakle, energija koja je dosad bila na raspolaganju našoj svijesti, usmjerena u nesvjesno. Ta energija se manifestira u pojačanoj aktivnosti nesvjesnog (npr. simbola u snovima) koje sadrži i novi nesvjestan stav ali i u mogućim psihološkim simptomima (depresija, anksioznost i sl.).

Psihoterapija omogućuje klijentu apercepciju novog psihološkog stava. Apercepciju novog psihološkog stava psihoterapeut i klijent ostvaruju na način da klijent govori o sebi, svojim problemima, odnosima s ljudima u svom životu, osjećajima i emocijama, nadama i razočarenjima, važnim anegdotama i pričama. Na taj način i klijent i psihoterapeut dobiju uvid u trenutačni psihološki stav klijenta.

Snovi, fantazije, kreativne tvorevine (slike, skulpture, pjesme, priče, imaginacija, i dr.) daju psihoterapeutu i klijentu uvid u nesvjesni aspekt situacije u kojoj se klijent nalazi i omogućuju lakše prihvaćanje novog psihološkog stava. U tom kontekstu, kreativnost je usko vezana uz procesa psihološkog rasta.

Razumijevanje snova, slika i dr. produkata nesvjesnog,  ima jako važnu ulogu u psihoterapiji. Jedna od tehnika je usporedba obrazaca u snovima s arhetipskim slikama koje se pojavljuju u bajkama, mitologiji, religiji, alkemiji, etnologiji i sl., te njihovo razumijevanje u kontekstu života klijenta. Bili mi toga svjesni ili ne arhetipovi određuju smjer našeg psihološkog razvoja.

Promjena psihološkog stava i arhetipovi

Arhetipovi su temelj nesvjesne psihe i kao takvi ne mogu se definirati u intelektualnom smislu. Ali, kako bi dobili ideju što su oni, možda možemo reći da je arhetip obrazac koji je temelj našeg života, kako psihološkog tako i biološkog.

Primjer 6.

Život životinja je uvjetovan instinktima, npr. gradnja gnijezda, ples pčela, putovanje jegulja. Možemo se pitati određuje li nešto naš psihološki život kao što instinkti određuju život životinja? Taj formativni element u psihologiji zovemo arhetipom.

Arhetip možemo percipirati kao nagon za akcijom (tj. zadovoljenjem instinkta) ili kao arhetipsku sliku u snovima, slikama i ostalim kreativnim uradcima. Instinkt je vanjski, a arhetipska slika unutarnji aspekt arhetipa.

Primjer 7.

Arhetipovi se aktiviraju u svakoj situaciji koja zahtijeva veliku promjenu svjesnog stava. Npr. kod odrastanja, početka veze, “herojskih” pothvata (kada smo suočeni s velikom životnom odlukom koju trebamo učiniti), majčinstva, starenja, smrti i sl. Takve životne promjene su praćene snovima u kojima možemo prepoznati arhetipske slike čije razumijevanje i povezivanje sa realnim životom nam može omogućiti kreativnu adaptaciju.

Arhetip postaje zaista kreativan tek kada smo svjesni njegovog djelovanja i kada naša svijest može imati određeni utjecaj na način na koji se arhetip izražava i djeluje. U tom slučaju moguće je ostvariti i iskoristiti taj kreativni potencijal. Za nas je važan jedan drugi problem koji se javlja kada je naš svjesni stav takav da se udaljujemo od arhetipske dinamike. Ta situacija nije zdrava i zahtijeva promjenu psihološkog stava.

Primjer 8.

Kada trebamo učiniti neki “herojski” pothvat npr. završiti studij, naći novi posao, izaći iz nezdrave veze ili uvesti neku potrebnu promjenu u naš život, a to ne učinimo iz nekog razloga (ili jednostavno nismo u mogućnosti da to učinimo), tada se udaljujemo od arhetipske dinamike. U takvoj situaciji možemo osjećati da sve što radimo nema smisla. Možemo se osjećati beznadno, anksiozno, depresivno i sl. Krivnja i sram su također karakteristični za takva stanja.

Izučavanje arhetipova i simbola koji se pojavljuju se u bajkama, mitovima, religiji i alkemiji, može nam pomoći da razumijemo svoje snove, slike i fantazije koji se javljaju u takvim situacijama. Njihovo razumijevanje otvara se mogućnost da apercipiramo novi psihološki stav koji je u skladu sa arhetipskom dinamikom.

Bajke

Bajke su najčišći izraz nesvjesnih kolektivnih psihičkih procesa. Oni prikazuju arhetipove u najjednostavnijem i najpreciznijem obliku.

Bajke često pričaju o kraljevima i njihovim kraljevstvima. Najčešće, na početku, kraljevstvo nije u dobrom stanju: kralj je bolestan, ili je kraljica neplodna ili neki drugi veliki problem muči kraljevstvo (situacija koja bi psihološki mogla odgovarati negativnom emocionalnom stanju uzrokovanom neprilagođenim psihološkim stavom). Kako bi riješili problem, kraljevi sinovi kreću u avanturu, ali ne uspjevaju. Na kraju kada su sve mogućnosti iscrpljene, često se javi najmlađi sin, ili neuki sluga ili netko tko nema nikakve šanse da razriješi situaciju (on predstavlja novi stav u nastajanju). Na kraju, on uspijeva, oženi princezu i postane novi kralj.

U realnosti, često na isti način vrednujemo i omalovažavamo ono što nam može pomoći da pobjedimo negativno emocionalno stanje. Razlog za to je što je ta mogućnost vrednovana od psihološkog stava koji je i kriv za cijelu situaciju.

Novi psihološki stav je najčešće nešto banalno, skoro nesvjesno, za što ne bi nikada rekli da predstavlja budući temelj naše psihologije, kao i heroji u bajkama.

Primjer 9.

Osoba je kao mlada imala želju da se umjetnički izražava. Život ju je odveo u drugom smjeru, udala se, našla posao i sl. S vremenom su se počeli javljati anksiozni simptomi koji su je mučili cijeli život. Nikad joj nije palo na pamet da se vrati umjetnosti, to je bila ludost iz mladosti. Igrom slučaja, nakon puno godina, je otkrila da se još uvijek želi baviti umjetnošću i upisala je studij umjetnosti. Začudo, anksiozni simptomi su nestali. Umjetnost u ovom slučaju predstavlja najmlađeg kraljevića ili neukog slugu koji može pomoći kraljevstvu.

Motive koji se pojavljuju u takvim bajkama, često, sanjaju ili slikaju ljudi koji se nalaze u situaciji da trebaju modificirati svoj svjesni psihološki stav (npr. osoba iz primjera). Razumijevanje tih motiva nam može dati ideju u kojem smjeru ta promjena mora ići.

Mitologija

 Mitovi su slični bajkama, razlika je u tome što u njima ima puno više svjesnog kolektivnog materijala a samim time su i bliže svijesti. S jedne strane arhetipovi u mitovima nisu tako univerzalni kao u bajkama, ali s druge strane puno ih je lakše razumjeti.

U mitovima, ponekad, heroja proguta kit ili neka druga zvijer (psihološki da nas proguta negativno emocionalno stanje). Heroj uspije pobjediti kita iznutra, tako da mu stisne srce i kit umre (ovdje vidimo motiv da se negativno stanje može pobjediti samo ako mu priđemo iznutra i dođemo do njegovog središta tj. da otkrijemu smisao takvog stanja). Heroj uspije izaći van i sa sobom povede sve one ljude koje je kit prije progutao (svi oni potencijali koje smo zapostavili i zato su imali utjecaj na nastanak negativnog emocionalnog stanja).

Primjer 10.

Osoba ima anksioznih problema u socijalnom kontaktu. S druge strane jako je povodljiva i pod velikim je utjecajem ljudi iz okoline. Smisao anksioznosti je odvojiti je od negativnog utjecaja okoline jer jedino tako može saznati tko je i što je tj. naći svoj identitet. Kao što je heroj pobjedio kita tek nakon što ga je kit progutao i nakon što je heroj pronašao srce, tako će i ta osoba moći pobjediti anksioznost tek kada shvati njezin smisao.

Alkemija

Kada pokušavamo razumjeti nešto što potpuno ne razumijemo, tada naša fantazija ispuni praznine. Ta fantazija je slična bajkama i mitovima i u njoj možemo prepoznati arhetipove. U takvoj situaciji su se nalazili alkemičari kada su pokušali razumjeti materiju.

Primjer 11.

Olovne pare su otrovne i ako ih udahnemo, možemo očekivati da će nam jako pozliti. Isto se desilo alkemičaru koji je uspio doći do grumena olova i stavio ga na vatru te udahnuo olovne pare. Nakon toga mu je danima bilo zlo i imao je sreće ako preživi. On nije imao tehničko znanje medicine ili kemije koje mi danas imamo i što se njega tiče, nije ga otrovalo olovo već demon kojega je oslobodio.

Promatrajući komplicirane kemijske procese koji su se dešavali u njegovom laboratoriju, fantazije takve vrste su se mogle slobodno razvijati. Rezultat je puno alkemijskih djela koje nisu ništa drugo nego projekcija naše arhetipske psihe.

Jedan od simbola koji je povezan s našom današnjom temom je prima materija u stanju nigreda (crnila). Ta prima materija se mora transformirati na razne načine i na kraju od nje ostane komadić zlata, kamen mudraca ili eliksir života. Prima materija u stanju nigreda može biti negativno emocionalno stanje (ljutnja, anksioznost, depresija, krivnja i sl.) iz kojega se može izvući vrijednost (zlato, kamen mudraca) tj. novi psihološki stav. Psihološki, transformacija prima materije predstavlja transformaciju psihološkog stava, a procesi kroz koje prolazi prestavljaju način na koji to postižemo.

Religija

Religiozne dogme, kao i mitovi, u sebi sadrže arhetipske slike. Za našu današnju temu, možda je jedna od interesantnijih priča ona o muci, smrti i uskrsnuću Krista. Svaki od tih simbola na svoj način je povezan s negativnim emocionalnim stanjima i kreativnosti.

Isusova muka može biti povezana s patnjom koju prihvaćanje novog psihološkog stava pretpostavlja. To nikada nije bezbolan proces. Naša dosadašnja uvjerenja koja su s tolikom mukom stvarana postaju manje važna. Samo raspeće podsjeća na stanje koje osjećamo kada nismo sigurni koji stav je ispravan. Razapeti smo između dvije mogućnosti. Nastaviti po starom ili se upustiti u nesigurnost novog (ponekad i nešto između). Nakon što je umro na križu, zavladala je tama i potresi koji mogu predstavljati negativna emocionalna stanja kao zbunjenost, izgubljenost i sl. Novi psihološki stav je u neku ruku uskrsnuće.

Zaključak

Simboli kao ovi koje sam spomenuo se javljaju u snovima i slikama osoba koje se nalaze u situaciji da moraju razviti novi psihološki stav. Kako bi se taj proces i dogodio, potrebno je puno pripremnog rada kojim dobijamo alate da novi psihološki stav i apercipiramo.

Takvi procesi se dešavaju kada je naš osnovni psihološki stav krut i nefleksibilan. Negativna emocionalna stanja su potrebna jer jedino kada postanemo dovoljno očajni možemo biti i dovoljno skromni da tražimo pomoć tamo gdje je prije nikad ne bismo tražili. Tada često otkrijemo kako na život možemo gledati i na drugačiji način. Taj drugačiji način predstavlja naš novi psihološki stav koji je bolje prilagođen na život u okolnostima u kojima se nalazimo.

Related Post

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *