Psihologija i alkemija – Mandala

Tekst “Psihologija i alkemija – Mandale” je drugi dio šestog teksta obavezne literature za sudionike edukacije “Analitička psihologija – teorija, praksa i individuacija“.

Tekstove mogu pročitati i oni koji ne planiraju započeti edukaciju i u njima saznati što je analitička psihologija, koja su područja njenog istraživanja i kako se primjenjuje u psihoterapiji.

Mandale

Mandale su među najstarijim religijskim simbolima čovječanstva. Samo ime mandala se odnosi na kružne ili kvadratne slike koje su nacrtane, naslikane, modelirane ili plesane.

Neke datiraju čak u paleolotik i pojavljuju se kao tzv. sunčevi kotači ugravirani u kamenje. Javljaju se daleko prije nego li je pravi kotač izmišljen (Slika 1.).

Slika 1.

Mandale se pojavljuju u svim kulturama. No možda najljepše dolaze sa istoka, posebno iz Tibeta. Mandala na Sanskritu znači krug. To je Indijsko ime za krugove koji se crtaju za vrijeme religijskih rituala. Njihova svrha je da pomognu osobi koja meditira na mandalu da isključi ono što je prikazano izvana i da se koncentrira na ono što je prikazano unutar mandale.

Vanjski dio se često sastoji od vatre i smrti (Slika 2.).

Slika 2.

Iznutra su listovi lotosovog cvijeta. Tada slijedi dvorište samostana sa četiri vrata. Unutra se obično nalaze četiri boje; crvena, zelena, bijela i žuta koje predstavljaju između ostaloga psihološke funkcije (taktilnost, mišljenje, osjećanje ili vrednovanje i intuiciju). Nakon toga obično dolazi još jedan magičan krug a nakon toga centralni objekt ili cilj kontemplacije. Centar mandale je često različit i ovisi o potrebama rituala, stupnju razvoja onoga tko meditira na tu mandalu i sekti kojoj on pripada. No najčešće prikazuje najveće religijske figure Shivu ili Buddu ili Shivu i Shakti u zagrljaju. Mandale često daju naglasak suprotnostima i od tuda dolazi erotski i emocionalni karakter centra u mandali. Centar u tom obliku naglašava kreativnost i cjelovitost jer kao što muškarac i žena suprotnosti koje stvaraju novi život, tako su i psihološke suprotnosti izvor kreativnosti.

Neke zajednice (npr. Navaho Indijanci) koriste motive mandale da vrate izgubljenu unutarnju ravnotežu tj. pomoću slika pijeskom, koje imaju strukturu mandala, pokušavaju vratiti bolesnu osobu u ravnotežu sa njim samim i sa prirodom i na taj način mu vratiti zdravlje (Slika 3., 4. i 5.)

Slika 3.

Slika 4.

Slika 5.

U alkemiji, mandala često prikazuju sintezu  četiri elementa (vatra, voda, zrak i zemlja) koji imaju tendenciju da se razdvajaju. Slično kao i psiha modernog čovjeka koja se često nalazi u situaciji da je sastavljena od odvojenih dijelova, npr. kompleksa koji svaki teži na svoju stranu (Slika 6.).

Slika 6.

Modernije mandale, karakteristične za zapadnu kulturu, mogu prikazivati Krista u centru, okruženog sa vatrenim prstenom. Mandala je podijeljena na četiri dijela sa križem. Vatra u tom slučaju može simbolizirati instinkte i afekte. A Krist simbolizira kontrolu nad instinktima, afektima i emocijama (Slika 7.).

Slika 7.

Aureola Krista i nekih svetaca su isto mandale. Ponekad je Kristova aureola podijeljena na 4 dijela, što je aluzija na njegovu muku. Karakteristično za mandale je da se u njima pojavljuje broj 4. Slike Krista sa 4 evanđelista također imaju oblik mandale. Evanđelisti su prikazani kao čovjek ili anđeo (Matej), lav (Marko), bik (Luka) i orao (Ivan). Oni prikazuju cjelokupnost ljudske prirode. Taj motiv vuče korijene iz Egipatske reprezentacije boga Horusa i njegovih četiri sina (Slika 8.).

Slika 8.

Jedne od najljepših mandala su i one koje se pojavljuju na prozorima katedrala (Slika 9.).

Slika 9.

U arhitekturi mandale imaju vrlo važnu ulogu, iako ona često ostaje nezapažena. One čine tlocrt svetih i svjetovnih zgrada i građevina u skoro svim civilizacijama. One su dio klasičnih, srednjovjekovnih i modernih planova gradova. Jedan od osnovnih primjera je osnivanje Rima gdje je Romul bio obučen od starih graditelja da mora iskopati okruglu rupu u zemlji u koju će vršiti žrtvovanja. Nakon toga je svaki čovjek morao baciti malo zemlje iz koje dolazi u tu rupu. Rupa je nazvana mundus (kozmos)  Nakon toga je oko te rupe, Romul preorao kružnu granicu grada plugom koji je vukao bik i krava. Gdje su trebala biti vrata, tu je Romul podigao plug. Nebrojeni srednjovjekovni gradovi su izgrađeni tako da im tlocrt čini mandalu, Karlovac je jedan od primjera. Svaka zgrada, sveta ili svjetovna, koja ima mandalu kao tlocrt je projekcija arhetipske slike iz našeg nesvjesnog. Grad, tvrđava i hram su simboli psihičke cjelovitosti i kao takve djeluju na ljude koji žive u njima (Slika 10., 11. i 12.)

Slika 10.

Slika 11.

Slika 12.

Najopćenitije gledano, kolektivne mandale imaju svrhu da prikažu kako se određeni psihološki problemi mogu riješiti na kolektivnom nivou specifičnom za određenu civilizaciju. Npr.; odnos svijesti i nesvjesnog, odnos psiholoških suprotnosti, odnos dobra i zla ili odnos kulture i prirode u nama. U njima možemo vidjeti kako je te suprotnosti moguće pomiriti, sa stajališta određene kulture, i na koji način pristupiti na prvi pogled nepomirljivim aspektima naše psihologije.

Ritualne i kolektivne mandale uvijek prikazuju određeni stil i imaju ograničeni broj tipičnih motiva, dok individualne mandale koriste beskonačan broj motiva i simboličkih aluzija. Iz njih možemo dobiti puno više informacija o specifičnim problemima i potrebama osobe koja ju je nacrtala.

Mandala se pojavljuje u našim snovima, slikama ili fantazijama za vrijeme određenih konfliktnih stanja, kada se, psihološki gledano, dešava određen preustroj naše ličnosti. Zbog toga se mandale najčešće pojavljuju u vezi sa stanjima dezorijentacije; kada ne znamo kako ćemo dalje, kada osjećamo da život nema smisla ili ne znamo rješenje određenog problema.

Javljaju se kod npr. kod djece koja žive s obiteljskim problemima, ili kod odraslih koji se, zbog neuroze ili potrebe za psihološkim razvojem, nalaze u poziciji da moraju raditi na problemu psiholoških suprotnosti i zbog toga se nalaze u stanju dezorijentiranosti. Javljaju se i kod psihičkih bolesnika čiji se problemi javljaju zbog invazije nekompatibilnog sadržaja iz nesvjesnog.  U svim tim slučajevima, lako je vidjeti kako obrazac koji se nameće takvom strukturiranom slikom i kompenzira nered i zbunjenost takvog psihičkog stanja.

One ne samo da izražavaju red i organizaciju, već red i organizaciju stvaraju kroz koncentrično uređenje kontradiktornih i nepomirljivih elemenata. Na osobe koje ih crtaju često imaju dobroćudan i smirujući efekti a ponekad izražavaju religiozne, numinozne ili filozofske misli i ideje.

Mandale često imaju intuitivan i iracionalan karakter i kroz svoj simboličan sadržaj djeluju na svijest i nesvjesno. Da govorimo srednjovjekovnim jezikom, mogli bi reći da imaju čarobno i magično djelovanje, kao ikone u crkvama. Takve slike djeluju na osobe koje ih crtaju i zato što ih impresionira činjenica da njihova mašta može stvoriti neočekivane motive i simbole koji su povezani sa njihovim problemima i daju potpuno novi pogled na stare probleme.

Psihološki gledano, mandale predstavlja predosjećaj postojanja centra cjelovitosti osobnosti koji nije ego, koji sve organizira i koji je u odnosu sa svakim aspektom naše ličnosti. Energija te centralne točke se psihološki manifestira kao nagon da budemo ono što jesmo, kao što svaki organizam teži zauzeti formu karakterističnu za njegovu prirodu, bez obzira na okolnosti. Jung je taj centar nazvao Self i u alkemiji se često naziva kamen mudraca, eliksir života i sl.

Iako je u mandalama taj centar reprezentiran kao centralna točka, okružen je svime što pripada Self-u i sadrži sve psihološke suprotnosti. Mandala predstavlja našu cjelokupnu ličnost koja sadrži: našu svijest, osobno nesvjesno i na kraju neodređeno velik segment kolektivnog nesvjesnog sa arhetipovima koji su zajednički cijelom čovječanstvu. Određeni broj tih arhetipova je trajno ili privremeno uključen unutar područja naše osobnosti i oni se izražavaju kroz: animu, animus, sjenku i dr. U mandali možemo vidjeti koji aspekti kolektivnog nesvjesnog su bitni za trenutno stanje osobe koja ih je nacrtala

Vanjski dio mandale može sadržavati psihološke aspekte koji su u određenom odnosu s našom osobnosti, a mogu biti dio:

  • naše psihologije,
  • psihologije bliskih ljudi koji nas okružuju i
  • psihologije društva u kojem živimo.

Unutarnji dio mandale može simbolički prikazivati:

– aspekte naše svijesti – npr. naše stavove koji određuju našu osobnost i kojih smo više ili manje svjesni (znanje, posao, odnosi, vrijednosti, mišljenja, osjećaji,  intuitivne ideje i sl.)

– osobno nesvjesno – sve one aspekte naše ličnosti koji su u neku ruku problematični i kojih nismo svjesni, a trebali bi ih biti svjesni. Psihološki gledano sadržaj osobnog nesvjesnog su kompleksi: otac, majka, novac, seks, smrt itd.

– kolektivno nesvjesno – nesvjesni aspekt psihe koji je u kontrastu s individualnim aspektima psihe tj. psihološki aspekt koji dijelimo s ostalim pripadnicima društva, nacije, rase ili čovječanstva općenito.

Mandala izražava cjelovitost psihe, što znači da gore spomenute psihološke karakteristike su, kao dio mandale, povezane u cjelinu i ne djeluju neovisno jedna od druge. Kada se simbol kruga ili mandale pojavljuje  u primitivnom kultu sunca, u modernoj religiji, u mandalama nacrtanim od Tibetanskih redovnika ili Indijanaca, u tlocrtima gradova ili sferičnim nacrtima ranih astronoma, one uvijek upućuju na najvažniji i najvitalniji aspekt ljudske psihologije, njegovu cjelovitost. Proces kojim se nepovezani i konfliktni dijelovi naše osobnosti pomiruju i postaju dio cjeline se zove proces individuacije.

No, ne bi bilo točno kada bi razumjeli mandale kao slike završene individuacije, tj. kao uspješnu uniju psiholoških suprotnosti. Najčešće, mandale koje se javljaju za vrijeme analize su samo skice koje više ili manje prikazuju korake potrebne da postignemo psihološku cjelovitost. One se mogu pojaviti u bilo kojem stadiju procesa individuacije i nisu izraz određenog stupnja razvoja. Kada se pojave, njihov smisao je da donesu unutarnji mir i osjećaj da je život ponovno našao smisao i red.

Mandale djeluju na isti način kada ih sanjamo ili kada ih nacrtamo, izradimo u glini ili plešemo. Sve mandale prikazuju karakteristično uređenje i simetriju elemenata od kojih su sastavljene. Osnovni oblik je krug ili kvadrat i u svima je naglašen odnos elemenata prema centru.

U snovima, fantazijama i slikama mandale se pojavljuju u obliku:

1) kružnih, sferičnih i jajastih formacija (jaje, jabuka, sazviježđe, krug ljudi, trg, stol i sl.),

2) kruga koji je uređen u cvijet (ruža, lotus) ili kotač,

3) centra izraženog kao sunce, zvijezda, križ, obično sa četiri, osam ili dvanaest zraka,

4) kružnih, kuglastih i križnih oblika koji su često prikazani u kretanju (svastika),

5) kruga reprezentiranog kao zmija omotana oko centra u obliku prstena (uroboros) ili spirale,

6) kruga i kvadrata u obliku kvadrata u krugu ili kruga u kvadratu,

7) motiva dvorca, grada, dvorišta, kvadratnih ili kružnih,

8) oka (zjenica ili šarenica).

Osim četverokrakih figura (4, 8, 16, 32…) moguće su mandale i sa tri, pet ili nekim drugim brojem krakova, iako su rjeđe.

Bibliografija

C. G. Jung – Archetypes of the Collective Unconscious
C. G. Jung – Man and his Symbols
C. G. Jung – Psychology and alchemy
C. G. Jung – Visions SeminarC. G Jung – Psychology and Alchemy
E. Erdinger – Anatomy of the Psyche
J. Jacobi – Psychology of C. G. Jung
M. L. von Franz – Alchemy

Ostali tekstovi edukacije “Analitička psihologija – teorija i praksa”
10.

Supervizija

Individualna supervizija

Supervizija se sastoji od susreta, između supervizora i korisnika supervizije, na kojemu se razgovara o slučajevima i ostalim profesionalnim pitanjima od važnosti za korisnika supervizije. Korisnici supervizije su najčešće: psihoterapeuti, psiholozi, savjetnici, socijalni radnici, liječnici, nastavnici, treneri i dr. profesije kojima je smislen i kvalitetan odnos s ljudima važan za kvalitetno obavljanje poslovnih zadataka.

Ovakva vrsta supervizije omogućuje korisniku da razumije profesionalne odnose i izazove sa stajališta analitičke psihologije. Omogućuje mu promijeniti negativne i destruktivne obrasce odnosa uzrokovane kompleksima, transferom, kontratransferom i sl.

Supervizor svojim znanjem i iskustvom pomaže, korisniku supervizije, razumijeti profesionalni problem i poduzeti aktivne korake u njegovom rješavanju.

Ako ste zainteresirani za takvu vrstu rada, možete nas kontaktirati.

Grupna supervizija

Ciljevi grupne supervizije su slični individualnoj superviziji. Za razliku od individualne supervizije, u grupnoj superviziji svi članovi grupe svojim opažanjima i iskustvima pomažu onome tko izlaže problem. Jedna od prednosti grupne supervizije je i potpora kolega koji se često nalaze, ili su se nalazili, u sličnoj situaciji kao i osoba koja izlaže svoj profesionalni problem.

Uloga voditelja je da svojim iskustvom i znanjem analitičke psihologije omogući lakši uvid u psihodinamiku profesionalnog odnosa zbog kojega se i traži supervizija.

Grupa je poluotvorenog tipa i sastoji se od 3-7 članova. Pravila povjerljivosti su ista kao i za terapijske grupe.

Ako ste zainteresirani za takvu vrstu rada možete nas kontaktirati.

HDAP – kontakt

HDAP – kontakt

Dragutin Vučković
analitički psiholog • psihoanalitičar
C. G. Jung Institute Zürich

Hrvatsko društvo za analitičku psihologiju
Zagrebačka 30, Klinča Sela
10450 Jastrebarsko
Hrvatska (Croatia)

Tel: ++ 385 (0)95 8293 446
E-mail (novi): info.hdap@gmail.com
E-mail (stari): info@hdap.hr
Web: http://hdap.hr
Facebook: https://www.facebook.com/hdap.hr

Upute kako doći do nas možete naći ovdje.

Hrvatsko društvo za analitičku psihologiju

Hrvatsko društvo za analitičku psihologiju je osnovano sa ciljem promicanja, razvoja i unapređenja analitičke psihologije i srodnih djelatnosti u Hrvatskoj.

U sklopu HDAP-a, neke od opcija koje građani mogu započeti su:

  • savjetovanje, psihoterapija i psihoanaliza (C. G. Jung)
  • grupni rad na snovima
  • individualna i grupna supervizija
  • edukacija iz analitičke psihologije
  • edukacija za voditelje – Leadership, management i nesvjesno
  • prisustvovanje radionicama, seminarima i predavanjima i dr.

Ako vas interesira takva vrsta rada, možete nas kontaktirati.

Kompleks

Svi smo čuli za komplekse i imamo intuitivnu ali neodređenu ideju što su oni. Ali da li ste znali da je komplekse moguće vrlo precizno može odrediti kroz asocijativni eksperiment. To je moguće jer asocijativni eksperiment oponaša asocijativni proces koji je osnova psihičkih procesa.

Ukratko, možemo reći kako se svaki kompleks sastoji od centralnog elementa sa kojim su povezane različite asocijacije (iskustvene i „nasljedne“). Kada je centralni element otac, možemo govoriti o kompleksu oca. Kompleksi nastaju kada su unutarnja predispozicija i vanjsko iskustvo u konfliktu. Kompleks se može opirati namjerama ego svijesti, razoriti njezino jedinstvo, odcijepiti se od nje i djelovati kao strano tijelu u sferi svijesti. Poznato je sa svi imamo komplekse ali ne i da kompleksi imaju nas.

Kompleks i njegova autonomija

Kompleksi posjeduju različitu razinu neovisnosti: neki su neprimjetni, neki drastično djeluju na svijest, neki su svjesni a opet neovisni i sl. Kompleksi jednako tako mogu asimilirati drugi sadržaj iz svijesti i nesvjesnog. Ovisno o udaljenosti od svijesti, kompleks može poprimiti i mitološke karakteristike, što se može vrlo lako prepoznati u snovima.  Asimilacija kompleksa dovodi do redistribucije energije (neke stvari koje prije nismo mogli ili htjeli sada možemo ili želimo). Možemo reći kako, energija koja je bila zarobljena u kompleksu, je sada na raspolaganju svijesti.

Komplekse možemo prepoznati u snovima, u kojima može poprimiti oblik znane ili neznane osobe i sl. Kompleks koji je autonoman može se potpuno neovisno o svijesti nalaziti u pozadini psihe – mala psiha u velikoj što je posebno vidljivo u psihozama. Vidi. Jungova disertacija.

Kako su nesvjesni, kao i sav drugi nesvjesni sadržaj, možemo ih prepoznati kao karakteristiku objekta tj. kao projekciju. Npr. primjer opsjednutosti se može razumjeti kao nesvjesni kompleks koji potpuno proguta ego. Nadalje djelovanje kompleksa možemo prepoznati kod arhaičnih naroda kroz njihova vjerovanja u duhove. Kod poremećaja kao podvojena ličnost , kompleks djeluje kao posebna osobnost.

U praktičnom radu, proces osvještavanja kompleksa je popraćen velikim otporima kod pacijenta. Često je potrebna određena životna teškoća da se to i desi i samo nas snažno emocionalno iskustvo može natjerati da se i oslobodimo određenog kompleksa.

Kompleks i njegova fenomenologija

Kompleks može biti:

a) nesvjestan ali nedovoljno nabijen da bi predstavljao neovisnu tvorevinu iako još uvijek blokira svjesne procese i u vezi je s njima. Omaške, detaljno opisane od Freuda, spadaju u djelovanje kompleksa ove vrste.

b) nesvjestan ali dovoljno nabijen energijom da djeluje kao drugi ego u konfliktu sa osnovnim egom. Osoba se nalazi između dvije istine, dvije volje koje teže da ga rastrgaju na dva dijela (npr. opsesivno kompulzivni poremećaj).

c) kompleks se potpuno odvoji od organizacije svijesti i postaje autonoman. Takvo djelovanje možemo vidjeti kod poremećaja koji podsjećaju na podvojenu ličnost i kod osoba koje se jako promjene kod konzumacije alkohola. U takvim slučajevima ego gubi na energiji i spušta se na nivo kompleksa. U forenzici taj fenomen je povezan sa smanjenoj uračunljivošću.

d) kada je kompleks toliko jak da povuče u svoju domenu i sam ego. Tada kompleks preuzima vodstvo. Psihološki gledano, govorimo o o slučaju identifikacije između ega i kompleksa. Npr. kada smo pod utjecajem majčinskog kompleks ili očevog kompleks tj. riječi, misli i vrijednosti oca ili majke su obuzele ego koji je samo instrument. Takav identitet može varirati od patološke identifikacije sa ocem do suda, pod utjecajem roditelja, kojim se osoba vodi bez kritičkog stava prema njemu.

e) U slučaju kada je nesvjesni kompleks projiciran, možemo ga prepoznati samo kao karakteristiku osobe koja je nositelj projekcije. To je slučaj kada gajimo izrazito snažne pozitivne ili negativne osjećaje prema nekoj osobi. Neuroze, sumanuti poremećaj, paranoja i sl. su primjeri takvog djelovanja kompleksa.

f) kompleks je svjestan ali samo intelektualno i zbog toga još uvijek zadržava svoju iskonsku snagu. Samo emocionalno iskustvo koje prati razumijevanje i integracija kompleksa ga može razriješiti….

Ego može preuzeti četiri stava prema kompleksu

a) potpuno nesvjestan njegovog postojanja

b) identifikacija

c) projekcija

d) konfrontacija – samo četvrti oblik može dovesti do konačnog rješenja.

Glavna karakteristika neuroze je nevjerojatna odanost prema kompleksima čak i kada neizmjerno pati zbog njih. | Situacija je slična kreditu sa velikom kamatom. Možemo ga odmah platiti i uštedjeti. Ako smo svjesni kompleksa, konflikt postaje svjestan i imamo mogućnost da ga riješimo. Ako nismo svjesni kompleksa, nismo svjesni ni konflikta niti patnje koju on sa sobom podrazumijeva, ali sada patimo od pseudo-problema tj. od simptoma.

Kompleks kod Freuda i Junga

Osobni kompleksi (koji su vezani uz osobno nesvjesno) i kompleksi koji crpe materijal iz kolektivnog nesvjesnog….

Dvije vrste kompleksa

Možemo reći kako postoje dvije vrste kompleksa, kompleksi koje smo potisnuli i kompleksi koji nikada nisu bili svjesni.  Tj. kompleksi osobnog i kolektivnog nesvjesnog.

Kompleks iz osobnog nesvjesnog je patološki, iz kolektivnog nesvjesnog razvojni. Problem je što kompleksi iz kolektivnog nesvjesnog nemaju previše razumijevanja i strpljenja da ih asimiliramo. Ili se razvijemo ili postanemo neurotični.

Često otkrijemo kako kada razriješimo osobni kompleks, iza njega stoji kompleks iz kolektivnog nesvjesnog. Tj kada razriješimo konflikt sa osobnom majkom, vidimo da iza nje, stoji ideja majčinstva i majčinskog koja nije osobna već kolektivna (zajednička svima ljudima, tj. dolazi iz kolektivnog nesvjesnog). Čest problem je da je kompleks iz kolektivnog nesvjesnog, koji predstavlja općeniti način funkcioniranja u skladu sa prirodom čovjeka, sadržan u preuskom svjetonazoru osobnih ideja i iskustava. Dakle možemo reći da stanje naše svijesti određuje kakav utjecaj će kompleks imati, pozitivan ili negativan….

Neuroza i psihoza

Neuroza je stanje kada nesvjesno držimo potisnuto. Psihoza je stanje raspada našeg represivnog sistema. Osobni kompleksi su manje opasni po tom pitanju jer imaju plašt osobnog materijala oko sebe, kompleksi iz kolektivnog nesvjesnog su puno opasniji jer sadrže puno više energije koje nema buffera oko sebe. Sadržaj osobnog nesvjesnog su uglavnom emocionalno obojeni kompleksi. Sadržaj kolektivnog nesvjesnog (kolektivni kompleksi) nazivamo arhetipovima.

Ako želite znati više, preporučam knjigu Two Essay on Analytical Psychology.

VIše o arhetipovima, kompleksima i simbolima možete saznati ukoliko pratite slijedeći link – 7. Priroda i struktura psihe.

Snovi u analitičkoj psihologiji

Snovi predstavljaju najlakši i najefektivniji način istraživanja sadržaja i dinamike nesvjesnog.

Zašto sanjamo samo po noći? Možemo reći kako se snovi dešavaju cijelo vrijeme, ali, dok smo budni, zbog intenziteta onoga što se dešava oko nas i čime je naša svijest zaokupljena takvu dinamiku nismo u mogućnosti percipirati. S druge strana čim naša svijest malo izgubi intenzitet (umor, alkohol i sl.), fantazije, slike i sl. počinju navirati i stvara se mogućnost da ih i percipiramo.

Psihološki gledano, možemo reći kako kroz snove djeluje nešto što zovemo samo-regulirajućim psihičkim mehanizmom (kompenzacija). To znači da kada se nalazimo u situacijama za koje nemamo mehanizme adaptacije ili je ta adaptacija neadekvatna, snovi, svojim emocionalnim djelovanjem, konkretnom radnjom, mogućnostima i idejama djeluje na našu svijest sa svrhom da nam omogući drugačije gledanje i pristup situaciji u kojoj se nalazimo. Uzimanje u obzir takvih tendencija (tj. promatranje svojih snova i razgovor o njima) može nam pomoći da izbjegnemo dinamiku koja je nezdrava za našu psihologiju i koja može dovesti do problema kao stres, anksioznost, depresija i dr. U tom kontekstu, njihova važnost za psihoterapiju, individuaciju i osobni razvoj se ne može previše naglasiti.

Vrste snova

Kada razmišljamo o snovima, možemo pristupiti otkrivanju njihovog smisla na više načina. Jedan od načina je da pokušamo klasificirati koje vrste snova postoje. Snovi ne samo da imaju svoj uzrok (Freud i Adler), već sadrže i sve buduće mogućnosti razvoja i razvojne tendencije. U tom kontekstu, prvi snovi u analizi imaju posebnu važnost.

Nadalje snove možemo podijeliti ovisno o stavu svijesti u odnosu na tendencije nesvjesnog.

1. San kao nesvjesna reakcija na svjesnu situaciju. Elementi sna su u komplementarnom ili kompenzacijskom odnosu sa utiscima dana. San ne bi nastao bez određenog utiska i našeg stava )ili nedostatka stava) prema njemu.

Možemo reći kako je nesvjesno uvijek u komplementarnom ili u kompenzacijskom odnosu sa sviješću. Što je više svijest jednostrana, veća je mogućnost da će se pojaviti snažni i kontrastni ali smisleni snovi kao posljedica funkcioniranja samo-regulirajućeg psihičkog sistema.

Komplementarnost nesvjesnog je karakteristika koja se često javlja u kontekstu razvoja kada iz nesvjesnog dolaze ideje, osjećaji, emocije i afekti koje imaju svrhu da nas pripreme na buduće pothvate i događaje. Npr. razvoj seksualnosti  u mladenaštvu. Možemo reći kako je komplementarnost povezana sa razvojnim tendencijama nesvjesnog koje teže da se razvijemo u smjeru koji nam omogućuje kvalitetnu adaptaciju na vanjske ili unutarnje čimbenike….

4. San prikazuje nesvjesno koje nije u relaciji sa sviješću. Kada u svijesti ne postoje alati kojima bio mogli asimilirati potreban nesvjesni stav (bilo zbog neznanja ili tvrdoglavosti), dešavaju se snovi iz četvrte skupine. Takvi snovi su vrlo čudni i jako ih je teško interpretirati. Osoba koja sanja je često začuđena njihovim sadržajem jer ga ne može sa ničim povezati. Takvi snovi predstavljaju spontanu aktivnost nesvjesnog i sadrže važan smisao i često smo preplavljeni njihovom prirodom. To su tzv. Veliki snovi kako ih zovu primitivni narodi.“ Somnia a deo misa“ i osjećamo ih kao prosvjetljenje.

Snovi ovakve vrste se događaju kod važnih životnih primjena (odrastanje, brak, dijete, kriza srednjih godina, bolest opasna po život ili kraj života) ali jednako tako se ponekad javljaju i prije velike neuroze ili psihoze.

Subjektivni i objektivni smisao sna

Interpretacija na subjektivnom nivou pretpostavlja da su likovi, okolina, atmosfera i događaji u snu predstavljaju unutarnje psihičke faktore i situacije unutar osobe koja sanja.

Na objektivnom nivou, motive sna razumijemo konkretno….

U praksi, ako se osoba iz sna ima važnost u realnom životu osobe koja sanja, tada malo više uzimamo u obzir objektivno značenje sna. S druge strane ako sanjamo o osobi koja nema realno značenje za osobu koja sanja, tada san više govori ako ga promatramo na subjektivnom nivou. Npr. U snu žene u kojem se pojavljuje lik muškog prijatelja, možemo razumjeti kao da govori o samom prijatelju i njihovom odnosu ili kao muška karakteristika osobe koja sanja. U praksi često san promatramo više s jedne ili s druge razine ali često obje imaju određenu dozu istine u sebi.

Osobni i kolektivni aspekt snova

San možemo promatrati kroz objektiv osobnih uvjerenja stavova, ideja i sjećanja osobe koja sanja. Ako je to tako, onda govorimo o osobnom aspektu snova i često je takav pristup dovoljan da dobijemo ideju o značenju i smislu sna, iako ideje povezane sa arhetipskim značenjem simbola mogu psihoanalitičaru dati neizmjerno važnu pomoć u kojem smjeru interpretacija treba ići.

S druge strane, ako motiv sna promatramo kroz arhetipske paralele iz povijesti, mitova, religije i sl., tada govorimo o kolektivnoj važnosti motiva i on vrijedi ne samo za osobu koja sanja već i za sve ljude. Možemo reći kako takav san, na određenoj razini, dolazi iz kolektivnog nesvjesnog i osim osobnog ima i kolektivno značenje….

Interpretacija snova

Snovi ne koriste svakidašnji jezik da bi izrazili određenu težnju ili stanje, da bi odgonetnuli što oni doista misle, moramo biti svjesni na koji način je poruka šifrirana. U tom kontekstu možemo reći kako snovi koriste simbole, sadržaj arhaiziraju, kontaminiraju, kondenziraju, multipliciraju te konkretiziraju i dramatiziraju originalnu poruku.

Kako odrediti smisao sna?

Struktura sna

– mjesto, vrijeme i dramatis personae (likovi)

– ekspozicija – problem ili pitanje na koje ćemo dobiti odgovor ili rješenje u snu.

– peripeteia – usponi i padovi radnje u snu.

– lysis, rješenje sna. Smisleni zaključak.

Nakon što snu pristupimo kao klasičnoj drami i podijelimo ga na predložene dijelove, kroz razgovor sa osobom koja je san sanjala pokušavamo dobiti slijedeće informacije.

I) Opis trenutne situacije

Trenutna situacija podrazumijeva vanjsku situaciju (posao, odnosi i sl. i) i unutarnju situaciju (osjećaji, razmišljanja i sl.) u tolikoj mjeri koliko su svjesne osobi koja sanja….

VII) Objašnjenje uzroka, svrhe i smisla sna
Nakon procesa koji smo opisali, razgovaramo o mogućem smislu sna koji organski proizlazi iz cjelokupnog razgovora.

Ukratko, možemo reći kako se interpretacija sastoji od: razgovora o snu u kojim određujemo detaljnu radnju sna, likove, emocionalne aspekte radnje sna. Tijekom interpretacije razgovaramo o idejama i mogućnostima koje san u sebi skriva kroz asocijacije, (klijenta i psihoanalitičara), kontekst (događaje koji su prethodili snu), osoba čiji san interpretiramo se pokuša prisjetiti na koji način je san povezan sa njim, njegovim problemima, odnosima s ljudima u svom životu, osjećajima i emocijama, nadama i razočaranjima, važnim anegdotama, pričama i iz njegovog života. Nadalje u kontekstu interpretacije sna iznimno važne su  i amplifikacije (paralele iz etnologije, religije, bajki, alkemije, povijesti i sl)….

Snovi i psihoterapija

Zašto su snovi važni za psihoterapiju?

Ponekad se nalazimo u situaciji u kojoj osjećamo kako smo na kraju svojih snaga i ne znamo kako dalje. Takvo stanje ne mora biti samo po sebi patološko i javlja se i kod osoba koje nemaju posebnih psiholoških problema. Ta neizvjesnost je stanje koje se dešavalo tijekom cijele ljudske povijesti, te se pojavljuje u mnogim bajkama, mitovima, religijama i sl. To stanje je toliko karakteristično za ljudska bića tako da je naša psiha evolucijom naučila reagirati na njih na određeni način.

U takvim situacijama, savjet psihoterapeuta nema preveliku ulogu i značenje. Razlog za to je da se svaki savjet temelji na pretpostavci kako smo svi jednaki, a iskustvo je pokazalo kako je svaki problem, više ili manje, jedinstven. Ideje koje terapeut ima o načinu rješavanja problema su u najbolju ruku samo kratkotrajno rješenje. Kako u tom slučaju nastaviti dalje?

Kada klijent i psihoterapeut nisu svjesni što im je dalje činiti, naša nesvjesna psiha uvijek reagira na to nepodnošljivo stanje. Reakciju na to stanje možemo prepoznati u našim snovima.

Naši snovi prezentiraju slike i motive koji nas upućuju na nešto potpuno novo. Zapravo ne znamo zašto snovi nastaju i kada govorimo iskreno, interpretacija snova je poprilično nesigurna i proizvoljna. Ali ako razmišljamo o snu dovoljno dugo i temeljito, ako ga nosimo sa sobom i pokušavamo naći smisao u njemu, kao što nalazimo smisao u pjesmi pjesnika, tada nam oni uvijek nešto kažu. To nije egzaktno rješenje svih problema klijenta, ali je često vrlo praktičan i jedinstveni savjet, posebno stvoren za naš jedinstveni problem.

Za psihoterpiju je nebitno je li moguće znanstveno dokazati važnost snova jedino što je važno je da rezultat razgovora o snovima znači nešto za klijenta. Psihoterapeut mora brinuti samo za jedan kriterij kod razgovora o snovima: da li pomažu?Snovi koji dolaze na početku su raznoliki. Često ukazuju na prošlost i na zaboravljene stvari. U tom slučaju mogućnost razvoja osobnosti je ostavljena negdje u prošlosti tj. u onom trenutku kada je život klijenta postao jednostran. Takvi snovi u sebi sadržavaju naznaku kako krenuti dalje.

Ponekad snovi ukazuju na svakidašnje stvari; odnose, karijeru ili neke druge stvari za koje nismo nikada niti mislili da su izvor naših problema. Ponekad ne govore o nečemu opipljivom, posebno kada u sebi sadrže predosjećaj o budućim događajima. Takvi snovi u sebi sadrže ideje i mogućnosti kojima život klijenta može krenuti dalje.

Primjer 1.

Muškarac je sanjao san u kojemu je bolesna rođakinja imala važnu ulogu. U realnosti rođakinja nije bila bolesna. Tijekom razgovora klijent se prisjetio da je prije nekog vremena započeo njegov interes za određeno područje života i ispalo je da to dijete predstavlja taj njegov interes. Teoretski ta djevojčica može predstavljati bilo što, ali snovima daje smisao onaj tko ih sanja i klijenta je zaintrigirala ideja da proučavanje tog područja ima, za njega, u sebi nešto bolesno. I to je zapravo odlučujući trenutak u interpretaciji snova. Za klijenta je to bila određena kritika kroz koju je došlo do određene promjene njegovog stava prema tom problemu. Kroz takve male promjene i kontinuirani rad na snovima, dolazi do promjena do kojih ne bi nikada došli bez snova. Stvari se pokrenu s mrtve točke.

Međutim,  ne samo da klijent daje svoje asocijacije vezane uz san, kod rada na snovima, i psihoterapeut ima istu mogućnost da prezentira svoje ideje vezane uz motive iz sna. Od velike pomoći za analizu snova je životno iskustvo psihoterapeuta i poznavanje života i običaja ljudi. Isto tako je dobro da psihoterapeut zna što je više moguće o psihologiji arhaičnog čovjeka, mitologiji, arheologiji, komparativnoj religiji i sl. Ta područja daju vrlo važne analogije koje mogu obogatiti asocijacije klijenta i omogućiti da se lakše nađe smisao sna u danoj situaciji. Na taj način dolazimo do dubljeg razumijevanja situacija u kojima se nalazimo. Na kraju krajeva, naš stav prema određenoj situaciji je najvažniji aspekt psihološke prilagodbe, možda i daleko važniji od toga kakva je situacija sama po sebi. Taj stav je zapravo jedino što možemo promijeniti u psihoterapiji i on je ono na što djelujemo razgovarajući o snovima.

Svakodnevni snovi

Ponekad sanjamo snove koji se na prvi pogled čine beznačajni, ali i takvi svakodnevni snovi imaju svrhu i na neki način kompenziraju jednostanosti naših stavova. Kako iz takvih snova možemo izvuči pouku i savjet pokušati ću pokazati na primjeru sanjača srednjih godina. Glavni likovi sna su otac i sin koji pohađa osnovnu školu.

Možda je bitno napomenuti da svaki san možemo promatrati na subjektivnoj ili objektivnoj razini. Današnji san smo promatrali na objektivnoj razini jer smo pretpostavili da se lik iz sna odnosi na sina kao realnu osobu. No, mogli smo pretpostaviti da sin predstavlja i subjektivni aspekt sanjačeve psihologije, dakle aspekt njegove osobnosti. Ponekad je jedna a ponekad druga razina prikladnija za situaciju u kojoj se nalazi sanjač. No u ovom postu smo se ograničili na objektivni aspekt sna. U tom kontekstu pretpostavljamo da se dinamika između likova u snu odnosi na dinamiku između stvarnih osobe koje s eu snu pojavljuju. Dakle san daje komentar i određeni objektivni uvid u odnos oca i sina.

Primjer 1. – Otac i sin

San: Sanjač prolazi automobilom pored osnovne škole i u jednom trenutku primjeti daje sin zaostao iza njega.

Automobil je prijevozno sredstvo, nešto čime putujemo prema cilju. Za vrijeme tog puta smo, u neku ruku, odvojeni i izolirani od okoline i kontakt s osobama u toj okolini je ograničen. San prikazuje situaciju u kojoj je sanjač odvojen od sina zbog puta kroz život; posao, obaveze i sl. Njegov pishološki stav je takav da je osnovna škola, u koji ide njegovo dijete, samo jedan od ciljeva koji treba postići. No takav način putovanja kroz život ga emocionalno odvaja od sina i san prikazuje tu sitauciju kao zaostajanje sina za ocem. Zajednički rad roditelja i djeteta vezan uz njegovo školovanje je iznimno važan jer daje djetetu osjećaj važnosti takvog rada a u isto vrijeme ako je sam odnos tijekom rada topao, ta emocija će obilježiti i njegovo daljnje školovanje. U tom kontekstu san upozorava oca na važnost da se tome ne pristupi na automatski i emocionalno distancirani način (simbol automobila) jer to djeluje izolirajuće na dijete koje se osjeća samo i napušteno (motiv zaostajanja).

U praktičnom smislu, nakon tog sna, sanjač je pokušao pristupiti radu sa sinom malo toplije, sa više pažnje i spontanosti. U tom kontekstu san je kompenzirao mehanički i na cilj orijentirani pristup radu sa sinom vezanim uz njegovo školovanje. Na ovom primjeru vidimo kako tako mali i “beznačajni” svakodnevni snovi ako se o njima promišlja, može dati uvid u određeni problem u nastanku. Ako ga uzmemo u obzir, tada na tom problemu možemo raditi prije nege se doista i manifestira. Psihoterapija je mjesto gdje se često o takvim i sličnim snovima razgovara. Kontinuirani rad na njima može dovesti do toga da se mnogi potencijalni problemi nikada ne razviju i manifestiraju. Ako takvi problemi već postoje, snovi nam mogu omogućiti da razvijemo drugačiji pogled na njih i uspješnije riješavanje.

Kako znamo da je interpretacija točna?

Možemo se pitati kako znamo da je interpretacija točna. Zapravo ne postoji točna ili netočna interpretacija jer interpretacija nikada ne iscrpljuje sva moguća značenja snova, već samo jednu nijansu cjelokupnog značenja. Jedino smisleno pitanje je da li interpretacija ima smisla za sanjača u kontekstu njegovog života.

Edukacija – Analitička psihologija (I)

Ovdje je prikazan samo dio cjelokupnog predavanja. Ako želite saznati više o temi, predlažemo vam da se prijavite na ciklus predavanja i seminara Hrvatskog društva za analitičku psihologiju koji se periodički održavaju u Zagrebu i drugim gradovima. Edukaciji možete prisustvovati u cijelosti ili se možete prijaviti samo na predavanja i seminare koji vas zanimaju. Više o edukaciji, temama koje ćemo pokriti, njenoj svrsi i cilju možete saznati ako pratite ovaj link – Analitička psihologija (I).

Nadamo se susretu na jednoj od slijedećih edukacija Hrvatskog društva za analitičku psihologiju.

 

Anksioznost, fobije i napadi panike

Anksioznost i anksiozni poremećaji (anksioznost, fobije i napadi panike) imaju svoj biološki i psihološki aspekt. Biološki aspekt je područje psihijatrije, psihološki psihoterapije. Ovaj članak govori o psihološkom aspektu anksioznih poremećaja.

Psihološki stav i anksioznost

Jedan od ključnih koncepata u analitičkoj psihologiji je psihološki stav. Psihološki svjesni stav (eng. conscious attitude) sadrži sve one ideje, vrijednosti, činjenice i pretpostavke koje su sastavni dio našeg osjećaja identiteta i koje nam omogućuju da donosimo odluke i rješavamo probleme. On je uvjetovan našim karakterom, odgojem, edukacijom, društvom i dr., a gradi se kroz kontinuiranu prilagodbu na vanjske i unutarnje čimbenike kojima smo izloženi na našem putu kroz život.

Svjesni stav treba biti fleksibilan i biti u mogućnosti da se prilagodi promjenjivim unutarnjim i vanjskim utjecajima kojima smo izloženi. Svaka velika životna promjena zahtijeva djelomičnu promjenu svjesnog stava i ona se, najčešće, dešava spontano i bez velikih problema. Zbog te promjene, naš stari svjesni stav je proširen i obogaćen novom prilagodbom. Rezultat te promjene je novi svjesni stav.

Ali, ponekad je svjesni stav u direktnom konfliktu sa stavom koji nam je potreban u novoj životnoj situaciji. Budući da je svjesni stav sastavni dio identiteta osobe, potrebu za promjenom osjećamo kao opasnost, strah, nelagodu i anksioznost koji se mogu manifestirati kroz anksiozne poremećaje kao socijalna fobija, generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj i drugi anksiozni poremećaji.

U takvoj situaciji kada dobijemo simptome kao anksioznost i sl., jedna od opcija je i psihoterapija. Psihoterapeut može pomoći klijentu pronaći stav prikladan za novonastalu sitauciju. Promjenom svjesnog stava osoba dobija mogućnost da se nosi sa situacijama u kojima se dešava anksioznost, fobija ili napad panike. Rezultat usvajanja novog, prikladnijeg stava je prestanak anksioznih simptoma.

Kao što sam rekao u prošlom postu o depresiji, novi stav je u početku procesa promjene svjesnog stava, nesvjestan. Snovi, kao najpristupačniji produkt nesvjesnog, nam mogu dati ideju kakav nam je stav potreban i na koji način on može postati dio našeg svakodnevnog života.

Promjena svjesnog stava je kreativni čin i praćena je aktivnošću u nesvjesnom. Ta aktivnost je vidljiva kroz simbole koji se javljaju u snovima pojedinaca, umjetnosti, običajima, obredima i religijama. Njihov smisao je pripremiti pojedince i grupe na lakšu promjenu svjesnog stava. To je razlog zašto analitička psihologija daje toliku važnost simbolima, etnologiji, mitovima, religijama i dr. Oni nam daju mogućnost da razumijemo snove klijenata, pomognemo im da promjene svoj svjesni stav i da pronađu individualno rješenje svojih problema.

Za kraj možemo napraviti usporedbu depresije i anksioznosti. Depresija je energetski fenomen, povezan s nastankom novog stava, a anksioznost je povezana sa nemogućnošću njegovog prihvaćanja.

Analytical Psychology

Croatian Association for Analytical Psychology invites you to series of Lectures and Seminars titled Fundamentals of Analytical Psychology.

Analytical Psychology

For attendance one does not need any specialized knowledge or education and it is intended for all who want to learn more about themselves, work on their personal development or use ideas of analytical psychology in his or her profession.

If you are a psychiatrist, pedagogue, you work with people with disabilities, you are social worker, artist, ethnologist, your professional career is related to those areas or you are just curious about knowing yourself, then the knowledge and skills you will learn can open up a way to different approach and thinking about personal and professional challenges in the spirit of C. G. Jung’s analytical psychology.

Time, Place and Fee

The program consists of 10 lectures / seminars, 2 hours in duration that are held during 3-5 days.

If you live abroad, there are two possibilities as to how to attend these lectures.

First one is having these lectures in your country / town. The organization of these lectures is mostly up to you. That means that you should rent or own a place where they will be held and pay the fee which consists of two parts. The first part is fee of 250€ per participant (minimum of 8); the second part are traveling expenses for lecturer which depend on your country of origin.

Other possibility is for you or your group to visit Croatia, see its historical monuments and natural wonders and during the evenings we can meet in Zagreb where we will learn about and discuss analytical psychology. In this case, you don’t have to worry about the organization since this is up to us. All you have to do is to apply and when there will be enough participants (minimum of 5)  we will try to find a date that is agreeable for everyone. The lecturing fee for this kind of program is 250€ per participant.

Lectures and Seminar Subjects

1. Unconscious and its Empirical Manifestations

Does the unconscious exist? If so, what is it? In which way does it manifest and how does it influence our lives? On such and similar questions we will try to give answer through interactive lecture and seminar.

  • The concept of the unconscious in history of philosophy and art.
  • The idea of the unconscious in theories of Adler and Freud.
  • The role of the unconscious in artistic creations and scientific discoveries.
  • Disturbing effects of the unconscious and its developmental tendencies.
  • Association experiment in analytical psychology.

2. Psychological Types

Typology has enormous influence on personal and professional relationships, choice of the career and the direction of our psychological development. What is psychological orientation? What is the difference between the extroversion and the introversion? What are the psychological functions? In which way does the environment influence the development of genetically determined dominant function? Except for the answers to these questions, we will try feel our way as to the dominant function and the psychological orientation of the participants.

  • Historical introduction to the typology and the attitude of consciousness.
  • Rational and irrational functions of consciousness.
  • Primary, auxiliary and inferior function.
  • Description of the types.
  • Typology and the choice of the career, relationships, individuation and neurosis.

3. The Nature and the Structure of the Psyche (I)

In the last two sessions we found out that there exists something we called the unconscious psyche. Today we go further and we will try to propose a model of the psyche that takes into account consciousness and the unconscious. We will be speaking about complexes that are responsible for out problems, about archetypes as healthy tendency of the psyche and symbols, their purpose and their meaning.

  • Theories and categories of the complexes.
  • Autonomy and phenomenology of the complexes.
  • Complexes in neurosis and psychosis.
  • Archetypes and symbols in analytical psychology.
  • Psychological compensation.
  • Archetypes in the context of personal relationships (shadow, persona, anima and animus).

4. The Nature and the Structure of the Psyche (II)

Psychological energy is intuitive concept that helps us understand dynamic processes that are going on in our psyche. When it manifests, it can be recognized through the activity of our urges, instincts, wishes, desires, affects and emotions. Today we will be talking about energetic tendencies of the unconscious that are in dynamic relationship with our consciousness and exert a great influence upon it. Simply said, today’s subject is psycho-dynamics.

  • Psychic energy.
  • Regression and progression.
  • Transcendental function.
  • Instinct and the unconscious.
  • Synchronicity.

5. Psychology of Myths and Fairy Tales

Complexes, archetypes and symbols determine our psychology. The most basic way to familiarize with their psycho-dynamics is by researching fairy tales. What are fairy tales and myths and why are we researching them? What is the difference between myths and fairy tales? How can they help us in our work with children, adults and our individuation? Except answers to these questions we will try to interpret one Croatian fairy tale.

  • Fairy tales, analytical psychology and psychotherapy.
  • Types of archetypal stories.
  • Suggestion of a method of interpretation.
  • Example of myth or fairy tale interpretation.

6. Psychology, Religion and Ethnology

Archetypes and our own psychology with them, we can research through religious teachings and rituals of archaic man. In what king of relationship are psychology and religion? What can we learn, about ourselves, from religion an customs of an archaic man and are we really so different from him? Through examples from ethnology and religion we will try to understand the psychological problems of modern man and the ways of dealing with them.

  • Autonomy of the unconscious.
  • Religion, ethnology and psychological attitude.
  • Examples of psychological interpretation of religious rituals, stories, motifs or persons.
  • Religion, ethnology and individuation.

7. Psychology and Alchemy

Individuation is a process of psychological growth and development and inner or outer obstacle to its natural flow can lead to neurosis. In what way complexes, archetypes and dreams affect the process of individuation? During this session we will try to show how alchemy and its symbols can help us understand the process of psychological development and transformation of personality.

  • Experience of the unconscious.
  • Alchemy and science.
  • Projection in analytical psychology and psychotherapy.
  • Psychological meaning of alchemical operations and symbols.
  • Mandala and its psychological meaning.

8. Psychology of Dreams

Dreams are always connected with a certain problem toward which we have inappropriate attitude and they represent a certain reaction to this attitude. As our body reacts when it is too hot or when we do not take care of it, so our psyche reacts when out attitudes toward life are inappropriate. Which are the two main dream theories in analytical psychology. What is the relationship between complexes, archetypes, symbols and dreams? How can we understand our dreams? On these and other questions we will try to answer during today’s session.

  • Importance of dreams for our psychological health.
  • Causes and types of dreams.
  • Meaning of dreams.
  • Dream interpretation in analytical psychology.
  • Exercise in simple dream interpretation.

9. Psychological Interpretation of Pictures

As long as he existed man had irresistible desire to shape and create. This process of creation is close parallel to psychological development and the act of creation of personality. Today we will be talking about pictures, ways of finding out their meaning, their material and formal characteristics, symbolism of colors, space, numbers and motifs that occur in it. We will try to find out why is the picture so important for analytical psychology.

  • Approaching the image in analytical psychology.
  • Material and formal characteristics of a picture.
  • Space symbolism.
  • Symbolism of colors, numbers and motifs.
  • Pictures as diagnostic tools.
  • Interpretation of picture series.

10. Active Imagination

What can we do when we are under the influence of a strong complex or when we are under control of a strong emotion that disables our normal functioning? One of the approaches to this problem is active imagination. What is active imagination and when and who should do it? In what way is it connected with creativity and what is its purpose and meaning? On this and other questions we will try to answer during this session.

  • Specifics of active imagination in contrast to other imagination techniques.
  • Theoretical basis of active imagination.
  • Technique and dangers of active imagination.
  • Exercise in active imagination.

Lecturer

Dragutin Vučković graduated as Jungian analyst at C. G. Jung Institute Zürich, Küsnacht, Switzerland. Before studying analytical psychology, he studied physics and graduated economics of entrepreneurship in Zagreb. He is a member of International Association for Analytical Psychology, analyst of C. G. Jung Institute Dallas, accredited analyst of C. G. Jung Institute and president of Croatian Association for Analytical Psychology.

He works in private practice near Zagreb, Croatia, lectures and writes a blog about analytical psychology.

Contact

If you are interested in this program or you would like to know more you can contact us at info@hdap.hr, or you can visit us at http://hdap.hr/.

Jungian analyst in Croatia

Jungian analyst in Croatia

Jungian analyst Dragutin Vučković earned his diploma at C. G. Jung Institute Zürich, Küsnacht, Switzerland.

Before studying analytical psychology, he studied physics and economy in Zagreb. He is a member of International Association for Analytical Psychology, analyst of C. G. Jung Institute Dallas, accredited analyst of C. G. Jung Institute and president of Croatian Association for Analytical Psychology.

He works in private practice near Zagreb, Croatia, lectures and writes a blog about analytical psychology.

If you live in Croatia, do not speak Croatian and are interested in doing Jungian analysis or Jungian oriented psychotherapy in English, feel free to contact us.

At CAAP, except individual analysis and psychotherapy, we also offer participation in a dream group in English and Croatian language. We prefer meeting live, but Skype is a possibility in certain cases.

You can reach us at:

Croatian Association for Analytical Psychology
Zagrebačka 30, Klinča Sela

10450 Jastrebarsko, Croatia

Mob: +385 95 8293 446
E-mail: info@hdap.hr

Facebook: facebook.com/individuacija

Where are Klinca Sela

From Zagreb to Klinca Sela (Jastrebarsko)

Although we are not in the center of Zagreb, it is easy to find us and the traffic connections are very good. We are located in a quiet area (Klinca Sela, before Jastrebarsko), surrounded by nature. The distance from the city provides a high level of privacy for our users.

If you’re using Google Maps, you can follow the detailed instructions by following the link google.hr or read the description of the route that follows.

By car (15min)

1) Motorway: Travel by motorway takes 15 minutes from Zagreb. You arrive on the Zagreb-Split highway in Lučko and you leave the highway on the first exit (Zdencina). Follow the signpost in the direction of Klinca Sela (turn left immediately after the toll charge). Then cross the bridge over the highway, after a 1km you cross the rail and then after 1km you arrive at traffic lights.

At the traffic light you turn right towards Zagreb, descend downhill and immediately uphill. At the top (1km after the traffic lights) there is a coffee bar “Nec”, on the right side. Park in front. Right next to the cafe there is a red house no. 30 with park place at the corner. Take a walk between the cafe and the red house for about 30 meters. Right is the entrance to the yard and there is a small house in which is our office

2) If you want to avoid highway, then the travel takes about 20min from Arena Center. Get off at Lucko, before entering the motorway Zagreb-Split. Places you will travel trough are: Lucko, Stupnik, Rakov Potok, Pavucnjak. When you see the traffic sign that marks the end of Pavucnjak, you go up the hill. At the top of the hill is a traffic sign with the name of the village of Klinca Sela, on the right. On the left is a tennis court. After the playground there is a coffee bar “Nec”. There you park.

Take a walk (walk) between the cafe and the red house for about 30 meters. Right is the entrance to the yard and there is a small house in which is our office.

Public transportation (30min)

Bus station is on the part of town called Savski Most:

1) ZET (line 165, Savski Most – Klinca Sela)
Bus travel schedule : http://www.zet.hr/

2) Samoborček (line 260, Lulic – Jastrebarsko – Savski Most)

Bus travel schedule: http://www.samoborcek.hr/voznired.php

When you pass Lučko and Stupnik, you come to Rakov Potok. After Rakovo Potok comes Pavucnjak. After Pavucnjak there is small uphill and at the top of the hill begins Klinca Sela. You’re down at the first station in Klinca Selo. The station is called Petkov Brieg (best to ask the driver). Opposite the station is a tennis court. Continue on foot in the direction of the bus, and after 20 meters you have a pedestrian crossing. There is a cafe bar “Nec” right next to the playground.

Take a walk (walk) between the cafe and the red house for about 30 meters. Right is the entrance to the yard and there is a small house in which is our office.

Klinča Sela?

Od Zagreba do Klinča Sela (Jastrebarsko)

Iako se ne nalazimo u centru Zagreba, lako nas je naći a prometna povezanost je vrlo dobra. Nalazimo se u mirnom kraju (Klinča Sela prije Jastrebarskog), okruženi prirodom a izdvojenost iz grada omogućuje visoki stupanj privatnosti za naše korisnike.

Ukoliko koristite Google karte, za detaljne upute možete pratiti slijedeći link google.hr ili pročitajte opis puta koji slijedi.

Automobil (15min)

1) Autocesta: Autocestom putujete 15-ak minuta od Zagreba. Dolazite na autocestu Zagreb-Split u Lučkom i silazite s autoputa na prvom izlazu (Zdenčina). Pratite putokaz u smjeru Klinča Sela (skrenite lijevo odmah poslije naplate cestarine). Potom prijeđete most preko autoceste, nakon 1km prugu i onda nakon 1km dođete do semafora na Staroj Karlovačkoj.

Na semaforu skrenite desno prema Zagrebu, spustite se nizbrdo pa odmah uzbrdo i na vrhu (1km poslije semafora) je kaffe bar „Nec“. Parkirajte ispred. Odmah do kafića je crvena kuća br. 30 s parkom ispred. Krenite putićem (pješke) između kafića i crvene kuće cca 30m. Desno je ulaz u dvorište i tu je mala kućica u kojoj je naš ured.

2) Stara Karlovačka: Ako idete starom Karlovačkom, onda putujete cca 20min od Arena Centra. Silazite u Lučkom, prije ulaza na autoput Zagreb-Split. Mjesta po redu idu: Lučko, Stupnik, Rakov Potok, Pavučnjak. Kada vidite da završava mjesto Pavučnjak, penjete se na brijeg. Na vrhu brijega je prometni znak sa imenom mjesta Klinča Sela, s desne strane. S lijeve strane je tenisko igralište. Poslije igrališta je kaffe bar „Nec“. Tu parkirajte.

Krenite putićem (pješke) između kafića i crvene kuće cca 30m. Desno je ulaz u dvorište i tu je mala kućica u kojoj je naš ured.

Autobus (30min)

Autobusi voze sa Savskog Mosta:

1) ZET (linija 165, Savski Most – Klinča Sela)
Vozni red: http://www.zet.hr/

2) Samoborček (linija 260, Lulić – Jastrebarsko – Savski Most)

Vozni red: http://www.samoborcek.hr/voznired.php

Kada prođete Lučko i Stupnik, dolazite u Rakov Potok. Nakon Rakovog Potoka je mjesto Pavučnjak. Nakon Pavučnjaka dolazi uzbrdica i na vrhu brijega počinje Klinča Sela. Silazite na prvoj stanici u Klinča Selu. Stanica se zove Petkov Brijeg (najbolje da pitate vozača). Nasuprot stanice je tenisko igralište. Nastavite pješke u smjeru u kojemu je otišao autobus i nakon 20ak metara je pješački prijelaz. Odmah do igrališta je kaffe bar „Nec“.

Krenete putićem (pješke) između kafića i crvene kuće cca 30ak metara. Desno je ulaz u dvorište i tu je mala kućica u kojoj je naš ured.