Depresija i kreativnost • by Dragutin Vučković

Depresija

Uređujući staru dokumentaciju, naišao sam na jedan mali esej koji sam počeo pisati, najvjerojatnije kao pripremu za ispit. Esej govori o depresiji i psihodinamici depresije sa stajališta analitičke psihologije. Pomislio sam da bi bio dobar početak za blog koji već neko vrijeme planiram započeti. Naslov eseja je “Depresija i analitička psihologija”. Ovdje ga u skraćenoj verziji možete pročitati.

Depresija i analitička psihologija

Depresija ima svoj biološki i psihološki aspekt. Psihijatrija je vezana uz biološki aspekt, psihoterapija uz psihološki. Ovaj članak govori o psihološkom aspektu depresije i nije vezan uz DSM definiciju depresije već uz sva stanja koja laički nazivamo depresijom.

Analitička psihologija pretpostavlja  da u nama postoje samoregulirajući mehanizmi, kako biološki i fiziološki (recimo, imunološki sistem reagira na patološke organizme koji uđu u tijelo ili se znojimo kada nam je vruće) tako i psihološki.

Samoregulirajući psihološki mehanizam djeluje na našu svijest kada ona ne zadovoljava potrebe adaptacije na vanjske ili unutarnje događaje i omogućuje nam kontinuiranu adaptaciju na životne promjene.

Ponekad svijest ne može prihvatiti kompenzacije potrebne za promjenu svjesnog stava. Rezultat toga je potiskivanje sadržaja potrebnih za novu adaptaciju.

Samoregulirajući psihološki mehanizam preusmjerava sve više energije nesvjesnom stavu potrebnom za novu adaptaciju i nakon nekog vremena sama svijest ostaje bez energije potrebne za svakodnevni rad. Taj nedostatak energije osjećamo kao depresiju.

Depresijom je, dakle, energija koja je dosad bila na raspolaganju našoj svijesti, usmjerena u nesvjesno. Ta energija se manifestira u pojačanoj aktivnosti nesvjesnog (npr. simbola u snovima) koje sadrži i novi nesvjestan stav. Analiza i interpretacija snova je postupak kojim možemo dobiti ideju o tom novom stavu potrebnom za rješavanje problema zbog kojega je i došlo do depresije.

Bajke, mitologija, religija i alkemija u simboličkim slikama prikazuju proces psihološkog razvoja i rasta kao proces stvaranja nečega novog, kao kreativnost. Neke od simbola koji se u njima pojavljuju možemo povezati sa stanjem zbunjenosti, izgubljenosti, tuge i depresije. Takva stanja u pričama i predajama najčešće dovode do razvoja do kojega ne bi došlo da tog negativnog stanja nije bilo.

Psihološki gledani, možemo reći kako je depresija simptom potrebe za promjenom svjesnog stava. Takvom promjenom, energija ponovno postaje raspoloživa svijesti što dovodi do prestanka depresivnog stanja.

U analitičkoj psihologiji postoji i pojam kreativne depresije. Kreativna depresija je pojava, koju dobro poznaju umjetnici i ljudi koji se bave kreativnim poslom, kada nastanku novog djela prethodi veća ili manja depresija. Energetski gledano, samoregulirajući psihološki mehanizam preusmjerava energiju iz svijesti u sadržaj koji kasnije nastaje kreativnim radom.

I jedna i druga depresija imaju istu psihodinamiku; u kliničkoj depresiji kreativno djelo je novi psihološki stav svijesti, a u kreativnoj depresiji kreativno djelo je kip, pjesma ili esej.

Depresivna, anksiozna i ostala negativna emocionalna stanja su uzrokovana neprilagođenim svjesnim stavom, ali u isto vrijeme proizlaze iz potrebe da se razvijemo u psihološki prilagođeniju, napredniju i cjelovitiju osobu. Takva stanja ukazuju na razvojni potencijal osobe koja ih ima.

Depresija, dakle, nije samo nešto negativno nego i važan aspekt kreativnog procesa psihološkog razvoja. Više o tome možete pročitati u članku Psihološki stav.

Related Post

Leave a Reply

Your email address will not be published.