Category Archives: Edukacija

Nesvjesno i empirijske manifestacije

Tekst “Nesvjesno i empirijske manifestacije” je prvi od deset tekstova obavezne literature za sudionike edukacije “Analitička psihologija – teorija i praksa”. Temelje se na predavanjima koja su bila dio edukacije Analitička psihologija I, koja je sada samo dio sveobuhvatnije edukacije “Analitička psihologija – teorija i praksa”.

Tekstove mogu pročitati i oni koji ne planiraju započeti edukaciju i u njima saznati što je analitička psihologija, koja su područja njenog istraživanja i kako se primjenjuje u psihoterapiji.

Nesvjesno – patološki efekti

Freud je bio prvi koji je ukazao kako postoje fenomeni koji se mogu objasniti samo sa hipotezom nesvjesnog. Do toga zaključka je došao radeći sa osobama koje su imale određene simptome psihičkih poremećaja, koji su izraz najneugodnijih manifestacija nesvjesnog.

Teorija traume

Prva teorija kojom su Freud i Breuer pokušali objasniti neurotske simptome je tzv. teorija traume koja kaže kako neurotski simptom proizlazi iz psihičke traume čiji efekt traje godinama. Ideja je kako svako iskustvo ili emocija koje djelomično podsjeća na originalnu traumu aktivira funkcioniranje psihe kao da se traumatično iskustvo ponovno događa. (PTST, socijalna fobija I sl.)

Predispozicija

Ali Freud nije tu stao jer je primijetio kako svatko tko je bio izložen traumi ne razvije i simptom postavlja se pitanje zašto? Kao odgovor nameće ideja predispozicije. Freud se upitao što čini predispoziciju u slučajevima kada trauma dovede do simptoma. Dakle nije šok ono što dovodi do patološkog efekta već taj šok mora biti u uskoj vezi sa posebnom psihičkom predispozicijom.

Primjer 1. – Djevojka je šetala sa prijateljima ulicom i iza njih je naišla kočija sa konjima. Prijatelju su se izmakli ali djevojka nije već je nastavlja trčati u smjeru u kojemu se kreću i konji. Izmorena nailazi na most i da je prolaznici nisu zaustavili, u nakani da izbjegne konje skočila bi u vodu rijeke. Takva situacija je izraz određenog neurotskog konflikta, tj. simptoma, budući da bi normalna reakcija bila da se izmakne kočiji a opet u njoj postoji nešto što ju u tome sprječava.  Da li je to što ju spriječava šok zbog drastične situacije u kojoj se našla? Ta ista djevojka bila je prisutna u St. Peterburg-u za vrijeme uličnih nasilja 1905. Godine. Sve oko nje su ljudi padali mrtvi i ranjeni ali ona je vrlo smireno i bistre glave uočila vrata koja vode u dvorište gdje je pobjegla u drugu ulicu. Možemo zaključiti kako šok nije to što izaziva takvu patološku reakciju, budući da u St. Peterburgu nije pokazala neurotske simptome.

Djevojka iz priče poznaje mladića s kojim razmišlja da se zaruči I objašnjava kako je nedugo prije incidenta bila na oproštajnoj zabavi njezine najbolje prijateljice. Ta prijateljica je „sretno“ udana i majka djeteta. Nakon što su je prijatelji spasili od utapanja u rijeci odveli su je da se skloni u obližnju kuću te iste prijateljice. U tome trenutku, djevojka je prekinula sa pričanjem priče i postala pomalo smušena, sramežljiva i pokušala je promijeniti temu razgovora. Ispalo je kako joj je jedne večeri, suprug najbolje prijateljice izjavio kako ju voli. Kao i uvijek i ta izjava ima svoju povijest.

Nakon puberteta, kada je problem ljubavi postao akutan, djevojka je odbijala društvene susrete i mogućnost da upozna odgovarajućeg muškarca, što je i uspijevala do svoje 24te godine. Tada je upoznala dvoje muškaraca koji su uspjeli probiti trnovit put do njenog srca. G. A. je bio suprug  njene najbolje prijateljice a g. B. je njegov neoženjen prijatelj. Prije nekog vremena, djevojka je bila na odmoru sa svojom najboljom prijateljicom i g. A. s kojim je imala priliku provoditi dosta vremena nasamo. Za vrijeme vožnje čamcem djevojka je upala u vodu a g. A. ju je jedva spasio i poljubio. Iako ih je taj trenutak jako zbližio, djevojka nije dopustila da njena strast izađe van. Da se iskupi, svjesno se trudila da se ostvare zaruke sa g. B. govoreći si kako zapravo voli g. B.

Izgleda kao da joj je nešto iz nesvjesnog, neki „zli“ duh šapnuo u uho kako je g. A. te večeri sam i kako mora otići u njegovoj kući, što se i dogodilo. Ona nije imala svjesnu namjeru da takav komplicirani scenarij i ostvari, cijela dinamika se odvijala nesvjesno. Ali, i njena anamneza pokazuje kako je dinamika događaja bila nesvjesno određena s takvim ciljem u planu, iako je svjesno težila zarukama sa g. B.

Postavlja se pitanje, odakle dolazi pretjerana i patološka reakcija na traumu? Na osnovu ovoga i sličnih iskustava možemo zaključiti kako osim traume postoji i određeni poremećaj na erotskom planu. Izgleda kako je trauma zapravo prilika da se nešto što je bilo nesvjesno i manifestira. Ono što je nesvjesno je zapravo određeni erotski konflikt. Zbog toga je teorija traume izgubila svoje univerzalno značenje i zamijenjena je dubljom i opširnijom koncepcijom koja patogeni efekt vidi u erotskom konfliktu.

Zašto bi  baš erotski konflikt bio uzrok neuroze? Zapravo ne mora biti tako, ali u puno slučajeva jest. Činjenica je kako je ljubav, njezini problemi i konflikti od temeljne važnosti u životu ljudi a s time i njezin utjecaj na psihologiju kada takav konflikt postoji.

Seks i moć

U neurozi postoje dvije tendencije koje su u direktnoj opoziciji jedna sa drugom, od kojih je jedna nesvjesna. Neurotičar je primjer osobe koja treba težiti da uravnoteži prirodu i kulturu u sebi. Kako stvari stoje čovjekova instinktivna priroda uvijek ulazi u konflikt sa stanjem koje joj je nametnula civilizacija. Neuroza u tom kontekstu predstavlja neuspjeli pokušaj osobe da riješi općeniti problem društva u svom životu. To rješenje sesastoji u tome da svjesni aspekt ličnosti pokušava da služi određenom moralnom idealu dok nesvjesno teži „nemoralnom“ idealu kojega svijest pokušava potisnuti.

Možemo reći kako u nama postoji nešto nesvjesno i životinjsko što teži da bude prihvaćeno u našem svakodnevnom životu, nešto od čega nas je naša kršćanska moralnost pokušala spasiti ali ponekad pod cijenu neuroze koja je uzrokovana potiskivanjem naše životinjske prirode. Ako promatramo osnovne instinkte, koji u nama predstavljaju ono životinjsko i koji nas u određenoj mjeri određuju, možemo prepoznati da osim instinkta koji je usmjeren prema očuvanju vrste, u nama postoji i instinkt koji je usmjeren prema očuvanju jedinke.

Eros

Primjer 2. – Mlada žena je počela imati napade panike i anksioznosti. Po noći bi je budile noćne more i u takvom stanju bi zagrlila supruga tražeći od njega da ju ne ostavi i voli. S vremenom, napadi panike i anksioznosti su se počeli događati i tokom dana.

Freudova metoda pristupa problemu tražeći uzrok bolesti i simptoma. Što su opisivali prvi snovi žene u pitanju? Snažni bikovi, lavovi, tigrovi i zli ljudi koji ju napadaju. Koje su bile njene asocijacije? Pacijentica opisuje događaje u toplicama u kojima je upoznala mladića i između njih razvilo prijateljstvo. Za vrijeme šetnje pogledao ju je na način koji nije mogla zaboraviti. Taj pogled je prati i u njenim snovima u pogledu životinja koje je proganjaju.

Nadalje, pacijentica je izgubila oca u nesreći kada je imala 14. godina. Otac joj je bio svjetski čovjek i u jednoj prilici ju je odveo u Pariz, gdje se dogodio jedan incident. Za vrijeme izlaska iz kazališta, otac je okrznuo jednu ženu i u njegovim očima je primijetila sličan pogled koji ju podsjeća na pogled mladića ili pogled životinja koje ju proganjaju u snovima. Nakon toga njezin odnos sa ocem se promijenio, ponekad je bila nervozna i lošeg raspoloženja a ponekad ga je jako voljela. Zatim bi plakala kada je otac bio kući ili bi patila od problema sa gutanjem i gušenjem. Saznavši kako joj je otac poginuo, osjećala je ogromnu tugu koja se izmjenjivala sa nekontroliranim smijehom. Uskoro se situacija smirila i neurotski simptomi su nestali i sve je bilo u redu do događaja sa mladićem nakon kojega je prekinula sve veze s njim i nakon nekoliko godina se udala. Trenutačna neuroza se prvi puta pojavila kada je primijetila kako njen suprug pokazuje određeni interes za drugu ženu.

Majka pacijentice je također patila od anksioznosti i brak sa njenim ocem je bio dosta hladan. Pacijentica je uvijek imala osjećaj kako puno bolje razumije oca od njene majke.

Kako objasniti trenutačne simptome? Iza njih se kriju fantazije koje ukazuju na odnos sa ocem čiji nesretan brak je dao mogućnost da si osigura mjesto koje je trebala imati majka. Freud kaže kako fantaziju koja se krije iza simptoma, možemo opisati kao želju da bude prikladna žena svome ocu. Prvi napad neuroze dogodio se kada je otkrila kako otac osjeća privlačnost prema drugoj ženi (incident u kazalištu). Simptome možemo objasniti kao izraz razočarenja zbog neuzvraćene ljubavi. Kada je otac umro, pacijentica je svjesno tugovala ali njena nesvjesna osobnost se smijala. S vremenom je cijela situacija pala u zaborav i tek je događaj sa mladićem doveo do ponovne pojave neurotskih simptoma ali sve je brzo riješila prekinuvši kontakt sa njim i osnovavši svoju obitelj.

Freud bi rekao: uzrok neuroze leži u pacijentičinoj nemogućnosti da se oslobodi utjecaja oca na što ju je podsjetio događaj sa mladićem i njenim suprugom i to je razlog zašto prolazi kroz jednako iskustvo kada se susretne sa situacijom u kojoj postoji opasnost da nešto misteriozno u muškarcu dovede to toga da bude ostavljena.

Jedan od najstarijih Freudovih učenika, Alfred Adler, definirao je teoriju neuroza koja je malo drugačija i bazira se instinktu koji teži da uzdigne utjecaj pojedinca tj. na želji za moći.

Želja za moći

Ista situacija, promatrana sa stajališta Adlerove teorije se može razumijete na slijedeći način. Nesretan brak njenih roditelja joj je omogućio savršenu pozornicu da ostvari svoju infantilnu želju za moći. Instinkt za moći želi postaviti ego na vrh bez obzira na okolnosti i sa svim mogućim sredstvima. Ljubav i dobro ponašanje su samo sredstva da se ta moć i ostvari. Kao dijete pacijentica je znala kako ostvariti povlašten položaj u odnosu sa ocem, ne iz ljubavi već zbog toga jer je ljubav dobra metoda da budemo u prednosti. Smijeh nakon smrti oca je jedan od dokaza za to. Možda se čini kao pretjerivanje ali siguran sam kako ste upoznati sa puno primjere u kojima je ljubav trajala samo dok je bilo i interesa. Zapravo ljubav bez interesa je izrazito rijetka.

Prvi izraz neuroze se dogodio kada je otkrila da u ocu postoji nešto što ne može dominirati (incident u kazalištu) I tada je shvatila svrhu majčine neuroze. Kada ne možemo pobijediti racionalnim metodama, tada imamo neurozu kojom možemo ostvariti svoje ciljeve. Samo se sjetite koliku moć imaju neurotske osobe u odnosu na svoju obitelj (pokušaj suicida i sl. mijenjaju cijelu dinamiku moći u obitelji). Od sada je odlučila kopirati majčinu neurozu i zapravo nema boljeg načina za teroriziranje ukućana nego kroz napade panike, gušenja i sl. Nakon smrti oca, više nije bilo potrebe za neurotskim simptomima jer sada je bila glavna. Talijan je bio odbačen kada ju je podsjetio da i on ima određenu moć i ubrzo nakon toga se udala i sve je bilo u redu dokle je ona imala određenu superiornost. Ali čim je suprug pokazao određeni interes za drugu ženu, instinkt za moći se aktivirao i doveo do simptoma.

Možemo reći kako neuroza ne samo da ima uzrok (privlačnost), već ima i cilj (želja za moći). Ono što Junga razlikuje od Freuda i Adlera je da ne zaključuje a priori, koji instinkt je nesvjestan već to pokušava otkriti kroz snove, asocijativni eksperiment i sl. Nadalje, ovisno o situaciji, neurozu možemo promatrati kroz njen uzrok ali i s obzirom na cilj koji ima u planu.

Kako doći do ideje o tome što se događa u nesvjesnom klijenta? Prva metoda koja se koristila u psihoterapiji je bila hipnoza. Kao što smo pokazali u prethodnom primjeru, i snove možemo koristit u istu svrhu. U psihijatrijskoj bolnici u Zürich su prakticirali asocijativnu metodu o kojoj ćemo kasnije reći nešto više.


Nesvjesno – uznemirujući efekti

Prethodni primjeri govore o situacijama kada napetost između tendencija svijesti i nesvjesnog poprime drastične razmjere. Ali, nesvjesno se može manifestirati i u manje izraženom obliku iako često još uvijek više ili manje uznemirujućem. Freud je pisao o takvim manifestacijama u svojoj knjizi „Psihopatologija svakodnevnog života“ i nazvao ih omaškama.

Omaške

1.) Krivo izgovorene riječi

Mnogi od nas su bili u situaciji da greškom kažemo  krivu riječ u rečenici čime je izgovorena rečenica poprimila potpuno drugačiji smisao. Zapravo puno možemo saznati o sebi ili osobi kojoj se takva omaška dogodila ako razmislimo o značenju rečenice u kojoj se pojavljuje krivo izgovorena riječ. Od tuda i latinska poslovica „lingua lapsa verum dicit“ (krivo izgovorena riječ govori istinu).

Primjer 3. – Možda vam se dogodilo ili ste čuli da se nekome dogodilo da je na pogrebu, ožalošćenoj rodbini, umjesto saučešća izrazio čestitku. Ponekad se takav lapsus dogodi ako je osoba koja je preminula bila teškog karaktera i zapravo izražava mišljenje koje nismo spremni iskazati zbog ozbiljnosti situacije ili obzira tj. izražava određenu tendenciju nesvjesnog koja je potisnuta zbog društvenih određenih društvenih normi.

Primjer 4. – Freud navodi primjer mladog akademika koji je naslijedio svoga bivšeg učitelja na određenoj poziciji i imao je zadatak održati govor u njegovu čast. U govoru je izrekao rečenicu „Nemam volje da pokažem divljenje izvanrednim postignućima moga prethodnika“. Umjesto „volje“, trebao je reći „riječi“ ali njegovo nesvjesno se nije slagalo sa tom izjavom te je omaška pokazala njegove iskrene osjećaje.

2) Krivo pročitane ili napisane riječi

Primjer 5. – Žena koja ima veliku želju da dobije djecu, koju sa stajališta svijesti zanemaruje, „čarape“ uvijek pročita kao „rode“ (ger.).

Primjer 6. – Bleuler (poznati psihijatar) je krajičkom oka pročitao svoje ima za vrijeme čitanja jednoga članka. Riječ koju je krivo pročitao je završna riječ rečenice koja govori o lošem stilu pisanja u znanstvenim djelima. Prema njegovom priznanju i sam ima jednak problem kada piše.

Krivo pročitane riječi otkrivaju određenu tendenciju nesvjesnog koja ima veću važnost za nas nego ju svjesno pridajemo. Mudro bi bilo uzeti u obzir takvu tendenciju i u našim svjesnim odlukama.

Primjer 7. – Zaručnik piše pismo zaručnici i govori joj kako se vide nakon njenog puta brodom Lusitanija, što je greška, budući da će zaručnica doći brodom Mauretanija. Lusitanija je brod koji je potonuo.

Ovdje možemo prepoznati nesvjestan otpor prema budućem vjenčanju.

Primjer 8. – Ženska osoba koja puno ulaže u sebe se nalazi u stanju premorenosti. Svjesno teži daljnjem usavršavanju ali nesvjesno osjeća kako joj je zapravo dosta usavršavanja i učenje te jedino treba malo odmora. U SMS poruci javlja kolegici s kojom ide na edukaciju vrijeme kada edukacija počinje slijedećim riječima: „efukacija počinje sutra u 11.00.“

3) Zaboravljanje

Karakteristično za omaške je da se događaju češće u trenucima umora tj. kada se događa snižavanje nivoa svijesti. To posebno vrijedi za zaboravljanje koje možemo razumjeti kao određene nesvjesne otpore prema tendencijama svijesti.

Primjer 9. – Kao dijete sam jako volio jedan kolač koji je najbolju pekla moja baka. Zbog toga sam ju često molio da mi ga ispeče što je ponekad bilo pretjerano. Baka je kao prava baka uvijek zadovoljila moje želje vezane uz kolač, ali s vremena na vrijeme bi zaboravila da mi taj kolač nije uopće ukusan ako se na njega stavi pekmez te bi ga ona često stavila, posebno kada joj se kolač baš i nije pekao.

Na ovom primjeru možemo vidjeti kako u nesvjesnom opet postoji određena tendencija (otpor prema pečenju kolača) koja je u suprotnosti sa željama svijesti (ja sam baka koja želi svome unuku ispeći kolač).

4) Zametnute ili izgubljene stvari

Primjer 10. – Osoba je bila na odmoru i trebala je otići kod prijatelja u goste i završiti odmor, tri dana ranije nego planirano. Ali prije odlaska, izgubila je prsten. Budući da je prsten bio vrijedan i financijski i emocionalno, osoba nije mogla prekinuti odmor, dok prsten ne nađe. Tri dana kasnije, prsten je pronašla na ispod tanjura na svom noćnom ormarići.

I u ovom primjeru određena nesvjesna tendencija (otpor prema prekidu godišnjeg odmora) kreirala je situaciju u kojoj je odlazak bio nemoguć unatoč svjesnoj želji.

Primjer 11. – Psiholog Silberer, priča o prijatelju koji je zaručen i nosi zaručnički prsten. Za vrijeme vožnje u tramvaju, neznanac mu prilazi i daje mu prsten koji mu je neprimjetno ispao. Nakon toga prijatelj posjećuje Silberer-a i nakon razgovora psiholog pronalazi prijateljev ponovno zaboravljeni zaručnički prsten na stolu. Najvjerojatnije, prijatelj gaji određene nesvjesne otpore prema vjenčanju.

5) Razbijene stvari

Primjer 12. – Freud opisuje slučajan pokret kojim se riješio staroga spremnika za tintu koji mu se nije sviđao budući da se više nije uklapao u radnu okolinu u kojoj se nalazio. Taj nespretni pokret je zapravo bio izrazito precizan budući da ništa oko spremnika za tintu nije razbijeno osim njega.

6) Simptomatske radnje

Primjer 13. – Silberer priča o osobi koja se nije osjećala dobro jer je ostavila ženu i dijete ali je unatoč tome prišao mladoj djevojci koja je bila puno mlađa od njega i nalazila se s njim i drugim ljudima u društvu. Djevojka se udaljila iz društva i suptilno pozvala i tu osobu sa njom ali ona je u pokušajima da ju prati pokazala nevjerojatnu nespretnost i privukla podsmjeh svih u društvu. Opis osobe u pitanju najbolje opisuje značenje tog događaja. „…bio sam prosjak koji nije ispunio obaveze prema obitelji ali unatoč tome je pokušao ostvariti vezu koja bi na kraju povrijedila mladu i nevinu djevojku. Najjednostavnije rečeno, to je bio zločin i sam sam si na kraju i presudio.“


Nesvjesno – kreativni efekti

Freud i Adler kažu kako postoji određena nesvjesna tendencija s kojom je svijest u sukobu što su navedeni primjeri i pokazali. Freud tu tendenciju poistovjećuje sa seksom a Adler sa moći. Jung je uvidio kako nesvjesno u sebi sadrži i druge tendencije osim seksa i moći, koje se ne manifestiraju u toliko negativnom obliku već zapravo imaju pozitivan, kreativan i razvojni cilj u planu. Sada ćemo reći još nešto o kreativnim efektima nesvjesnog tj. o idejama koje nam „padnu“ na pamet, umjetničkom stvaralaštvu, znanstvenim otkrićima.

Ideje ili ono što nam padne na pamet

Za ideju možemo reći kako se rodila u glavi. U tom kontekstu zanimljiv je i mit o rođenju božice Atene. Ideju možemo zamisliti kao nešto što je došlo od gore, dok za nesvjesno uvijek imamo osjećaj kao da je nešto od dolje, nešto ispod površine ali to je pogrešno, budući da nesvjesno obuhvaća duhovni i materijalni aspekt. U mitologijama i religijama postoje demoni iz pakla ali postoje i anđeli iz raja što je prikladna metafora i za sadržaj nesvjesnog ovisno da li dolazi od dole ili od gore. Stvari iz podzemlja odgovaraju emocionalnim tendencijama, a stvari sa neba duhovnim. Zadnjih 2000 godina svijest je obilježila težnja za duhovnim, što ne znači kako emocionalne i instinktivne tendencije nisu postojale, već kako su takve tendencije često bile potisnute i zbog toga povezane sa nesvjesnim.

Možemo reći kako ideje možemo podijeliti na one koje su povezane sa umjetničkim stvaralaštvom i one koje su povezane sa znanstvenim otkrićima.

Umjetničko stvaralaštvo

Neke ideje možemo opisati kao kreativne. Sada ću vam opisati nekoliko takvih primjera koji dolaze iz života posebno kreativnih osoba. To ne znači da takve ideje ne nastaju i u nama običnim smrtnicima ali životi posebno kreativnih osoba su prikladni za opis u svrhu edukacije zbog toga jer su izrazito ilustrativni i kontrastni.

Primjer 14. – Wolfgang Amadeus Mozart u jednom pismu (koje je pronađeno 1931. Godine) opisuje proces stvaranja simfonije.

„To zapali vatru u mojoj duši – ako me nitko ne smeta – i ta vatra raste i ja ju širim i činim ju sjajnijom; i zapravo cijela stvar je skoro završena u mojoj glavi, čak i kada je to dugačak komad, tako da ju poslije mogu vidjeti u glavi u jednom trenutku, kao da je prekrasna slika privlačne osobe, i slično, kada ju ponavljam u svojoj mašti, to ne radim u slijedu, kako će biti reproducirana kasnije, nego ju čujem sve zajedno, u jednom trenutku. To je kao gozba. Cijeli proces pronalaska i stvaranja glazbe se događa u meni kao da je to prekrasan, živi san; ali možda najbolja stvar u svemu tome je čuvenje svega zajedno kao što sam opisao.“

Interesantno je kako Mozart cijelu simfoniju uspoređuje sa lijepom i privlačnom osobom i zapravo često takvi produkti ili procesi u našim snovima mogu biti antropomorfizirani i prikazani kao osoba.

Primjer 15. – Johann Wolfgang von Goethe

„Niti jedno stvaralaštvo najviše vrste, niti jedno posebno otkriće, niti jedna misao koja stvara plod i daje rezultate nije rezultat osobne moći pojedinca; takve stvari su izvan ljudske kontrole. Čovjek ih mora smatrati kao nenadane darove odozgo, kao čistu djecu božju koju mora prihvatiti i štovati sa radosnom zahvalnosti. One su nešto kao daemon, koji sa nama čini što želi, i kojima se nesvjesno prepuštamo dok vjerujemo kako djelujemo iz osobnog impulsa. U takvim slučajevima, osoba se može smatrati instrumentom veće sile – spremnik koji sadrži božanski utjecaj. To kažem kada smatram kako je često jedna osnovna misao oblikovala cijela stoljeća i kako su individualne osobe utisnule žig u vrijeme u kojemu su živjele, koji je ostao nepromijenjen i djelovao je generacijama.“

Možemo reći kako je stvaralaštvo ili otkriće nešto što dolazi iz nesvjesnog. Nadalje, Goethe govori o ideji kako ponekad osjećamo da djelujemo iz osobnog impulsa ali smo zapravo pod djelovanjem nečega iz nesvjesnog. Djelovanje kompleksa, emocija ili arhetipova ima sličnu dinamiku.

Primjet 16. – Robert Louis Stevenson, Škotski pisac, najpoznatiji po djelima Otok s blagom i Dr. Jeckyll and g. Hyde iz čijih pisama možemo dobiti uvid u njegov kreativni proces. U svojoj knjizi Preko ravnica (1892) govori o kako je dugo vremena patio od kreativne blokade i nemogućnosti da piše i kako je otkrio da njegovi snovi sadrže puno interesantnih motiva. Nakon nekog vremena je uspio da ostvari kontakt sa nesvjesnim što je dovelo do suradnje gdje je uspio da sanja povezane priče koje je uspio pretočiti u književna djela. Zaslugu za svoja djela je na jedan doista skroman način prepustio nesvjesnom.

„Što da kažem o Malim Ljudima – oni su moji vilenjaci, bog ih blagoslovio! Koji čine pola posla za mene, dok spavam, i kako se čini, učine i drugu polovicu kada sam budan i pretpostavim kako to činim sam. Onaj dio koji se događa dok sanjam je zasluga vilenjaka, bez sumnje; ali i onaj dio koji ja radim kada sam budan nije moje 100% jer čini se kako vilenjaci imaju svoju zaslugu i u tome. Ovo je sumnja o kojoj puno razmišljam. Što se mene tiče – ono što ja zovem svjesni ego … čini mi se kako uopće nije onaj koji priča priče, već biće kao bilo koji proizvođač sira … tako da se čini da su sva moja izdana djela, djelo nekog vilenjaka … nevidljivog suradnika kojega držim zaključanog na tavanu, dok ja kupim sve pohvale a on samo dio pudinga (koji ne mogu spriječiti da dobije). Ja sam odličan savjetnik .. ja pišem i brišem, umatam cjelinu u najljepše riječi i rečenice koje mogu pronaći i napisati, držim olovku i sjedim za stolom, što je zapravo najteže od svega; i kada je sve gotovo, uredim rukopis i platim registraciju, tako da sve u svemu i ja imam određenu zaslugu, iako ne toliko koliko izgleda, u našem zajedničkom pothvatu.“

I R. L. Stevenson opisuje kreativni nagon kao nešto što dolazi iz nesvjesnog, ali naglašava kako je i aktivnost svijesti u tom procesu iznimno važna. Riječima Picassa, važno je da nas inspiracija ulovi dok radimo.

Primjer 17. – Friedrich Nietzsche

„Da li je itko na kraju 19og stoljeća imao ideju što su pjesnici jačeg doba razumjeli pod riječju „inspiracija“? Ako nisu, ja ću to opisati. Ako je u nekome ostalo barem malo praznovjerja, teško bi bilo izostaviti ideju da smo samo inkarnacija, glasnogovornik ili medij veće moći. Ideja otkrivenja, u smislu da nešto što nas izrazito trgne ili razbije postaje vidljivo i čuveno sa nevjerojatnom sigurnošću i točnošću, opisuje tu činjenicu. Čujemo – a ne tražimo; uzmemo – i ne pitamo tko daje; misao odjednom zasvijetli kao munja i dolazi sa nužnosti, bez drhtaja – nikada nisam imao izbora u tom smislu.“

Nietzsche u ovom odlomku opisuje proces „prosvjetljenja“, kada u nama nešto novo zaživi u jednom trenutku i to novo u potpunosti određuje naše daljnje postupanje.

Otkrića,  znanstvene ideje i nesvjesno

Osim umjetničkom stvaralaštvu, nesvjesno ima ogromnu važnost i kod znanstvenih otkrića.

Primjer 18. – August Kekule von Stradonitz. Iz njegovih opisa svojega otkrića, možemo zaključiti koliko je važno da svako veliko otkriće u znanosti prati skromnost znanstvenika. Ono što je A. K. von Stradonitz otkrio je zapravo prstenasta struktura benzena, što je prvi puta da se takva ideja koristila u kemiji. Možda najbolji opis takvog procesa možemo pronaći u govoru kemičara na slavlju Njemačkog društva kemičara 1865g.

„Trenutno, ne mogu dovoljno zahvaliti govornicima, ili zapravo dati ikakav odgovor na stvari koje su izrečene o meni. Ali, jedna činjenica je izrazito jasna: moje zasluge su hvaljene više nego sam doista zaslužan. Svi govori su bili jednako pretjerani … organizirali ste ovo prekrasno slavlje bez posebnog razloga i povezali ste ga sa mojim imenom. I tako, unatoč mojem otporu, trebam govoriti o sebi i uzeti u obzir pitanje da li moje zasluge zaslužuju takvu čast, zapravo da li zaslužuju ikakvu čast uopće  …

Dragi kolege, svi mi stojimo na ramenima svojih prethodnika, da li je onda čudno da možemo vidjeti dalje nego oni? Ako putujemo putovima koje su oni prokrčili … dolazimo na poziciju u kojoj su se oni našli tek nakon što su svladali ogromne i brojne teškoće i koje su za njih predstavljale krajnje granice njihovog napretka, u tom slučaju da li je posebno postignuće ako imamo snage da krenemo još dalje u svijet nepoznatog nego su oni otišli.

Određene ideje su u zraku određenih povijesnih perioda; ako nisu izražene od jednog mislioca, drugi će ih izraziti uskoro. Rečeno je kako je teorija benzena otkrivena iznenada, kao munje iz vedra neba – da je potpuno nova i bez presedana. Gospodo! Ljudski um ne djeluje na taj način! Niti jedna potpuno nova ideja nije smišljena od čovjeka – barem ne u kemiji …

Istina je, kao što se često pretpostavlja, da se naš sadašnji način razmišljanja temelji na ruševinama prošlih teorija. Zapravo, niti jedna od tih prošlih teorija nije bila odbačene od budućih generacija kao potpuno pogrešna .. uvijek smo pronašli način da ih ukomponiramo u buduće strukture i sa njima su srasle u harmoničnu cjelinu.

Rečeno je kako je teorija benzena iskočila, potpuno oboružana, kao Pallas Athena iz glave kemijskog Zeusa. Možda je tako i izgledalo izvana. Ali uvjeravam vas da je realnost bila potpuno drugačija. U poziciji sam da vam dam povlaštene informacije na tu temu …

Možda će vam biti interesantno da vam objelodanim neke osobne informacije o načinu rada moga uma, i pokažem vam kako sam došao do određenih ideja.

Za vrijeme mog života u Londonu, živio sam u Clapham Road-u … Ali često sam provodio večeri sa svojim prijateljem Hugo Müller-om u Islingtonu, na drugoj strani velikog grada. Pričali smo o različitim stvarima, ali najviše o našoj voljenoj kemiji. Jedne lijepe ljetne večeri, vraćao sam se zadnjim omnibusom … kroz napuštene ulice metropole, koje su inače pune života. Pao sam u nekakav trans i atomi su mi plesali u vidnom polju. Kada su se, u prošlosti, ta bića pojavila ispred mene, uvijek su bila u kretanju, ali do sada nisam bio u stanju da odredim prirodu toga kretanja. Sada, vidio sam kako, često, manji atomi su se ujedinili u par; i veći je zagrlio dva manja; kako se su veći držali u naručju tri ili čak četiri manja; vidio sam kako veći tvore lanac i vuku manje za sobom  …

… Za vrijeme moga boravka u Ghent-u … moje mentalno oko, postao je osjetljivije zbog čestih vizija ove vrste, moglo je sada razaznati kompliciranije strukture .. dugačke redove koji se kreću kao zmija. Ali pogledaj! Što je to bilo? Jedna od zmija je ugrizla svoj rep i ta forma je treperila rugajući mi se ispred mojih očiju. Kao munjom pogođen, probudio sam se. I tada sam proveo cijelu noć određujući implikacije moje teorije.

Naučimo sanjati, gospodo; tada ćemo, možda, otkriti istinu …

Ali pazimo da ne objavimo, svoje snove prije nego ih pregleda budan intelekt Bezbroj klica mentalnog života ispunjavaju naš svemir, ali samo nekoliko rijetkih, odabranih duša, pronađe plodno tlo koje trebaju za svoj razvoj.“

Ovdje imamo primjer istreniranog znanstvenog uma koji ima mogućnost promatranja nesvjesnih procesa i uzima ih u obzir u svom radu, ali sve to prati ogroman svjesni rad.

Primjer 20. – Dmitri Ivanovich Mendeleev je u 35. godini razmišljao o određenoj sistematizaciji poznatih elemenata.  Cilj mu je bio da pronađe funkcionalni odnos između određenih svojstava elemenata i njihove atomske težine. On je zapisao sve elemente sa njihovim svojstvima na posebnim karticama i grupirao ih je prema sličnim kemijskim svojstvima. Došao je do zaključka kako su svojstva elemenata u periodičkom odnosu sa njihovom atomskom težinom. Mendeleev opisuje kako je nakon jedne večeri koju je proveo grupirajući elemente zaspao, nastavio raditi na problemu i u snu. Odjednom je uhvatio ispravni poredak koji je zapisao čim se probudio. Iscrpno testiranje toga sistema je nešto sa čime se bavio do svoje smrti.

Bibliografija
Jacobi, J. – The Psychology of C. G. Jung
Jung, C. G. – Man and His Symbols
Jung, C. G. – Two Essays on Analytical Psychology
Meier, C. A. – The Psychology of C. G. Jung, Volume One, The Unconscious and its Empirical Manifestations

Related Post

Shadow of therapeutic relationship

Seminar in Ljubljana (9-11 March 2018.)

Seminar program

Friday, 9 March
09:00 – 10:30 – First meeting
10:30 – 11:00 – Coffee break
11:00 – 16:00 – Seminar Tine Papic, with coffee break
16:00 – 17:00 – Lunch
17:30 – 20:00 – Supervision, 2 groups

Saturday, 10 March
09:00 – 10:00 – Sharing impressions from first day, dreams
10:00 – 10:30 – Coffee break
11:00 – 16:00 – Seminar by Natalia Reteyum, with coffee break
16:00 – 17:00 – Lunch
17:00 – 22:00 – Seminar by Olga Kondratova, with coffee break

Sunday, 11 March
09:00 – 10:00 – Sharing impressions from previous day, dreams
10:00 – 10:30 – Coffee break
11:00 – 16:00 – Seminar by Dragutin Vuckovic, with coffee break
16:00 – 17:00 – Lunch
17:00 – 19:30 – Supervision in two groups
20:00 – 22:00 – Dinner / final sharing, conclusions and farewells

Seminar leaders


Tine – biography

Tine Papic -Jungian analyst, member of IAAP, with practice in Open Institute for Psychotherapy in Ljubljana, Slovenia. Tine teaches analytical psychology in several schools, including Zigmund Freud University Ljubljana, Slovenia and IPAL. Tine studied psychotherapy in Zigmund Freud University Vienna, and later became Jungian analyst by completing router’s program of IAAP. From 2014 Tine is President of Slovene Society for studying analytical psychology. Tine also has MA in philosophy and a diploma in Computer Technologies from the University of Ljubljana.

Tine’s seminar

Marie Luis von Franz said that inferior function is the windows through which not only angels but also the daemons come to us.
In this workshop, we will explore why it is good to know our typology, inferior function and our shadow and how can it manifest in the countertransference. We will look at the theory of typology, typology, and theory of transference and how these two fields interfere.

We will look at the true examples of how acting out can occur or it’s opposite how it can manifest in not acting when needed. We will discuss in a group setting our typology, how it connects to our shadow, share our experience if wished and do practical exercises connected to the topic that will make us familiar with the material.


Drago’s biography

Jungian analyst, member of IAAP, graduate of CG Jung Institut Zurich in Switzerland (2014). Drago also studied physics and economics in Zagreb. Drago is an accredited training analyst with CG Jung Institut Zurich and member of Dallas society for analytical psychology and President of Croatian Society for analytical psychology. Drago is in private practice in Zagreb, Croatia.

Drago’s seminar – Money Shadow in Analysis (4h)

The goal of the seminar is to help participants think and deal with money issues in analysis. We will start with classical definition of shadow in Jungian Psychology. This will lead us to complexes that constitute the shadow with special accent on money complex. As every complex, money complex has its collective aspect. We will try to understand collective aspects of money complex through history and economy of money and comparative material from fairy tales, mythology, religion.

The second part of the seminar will start with specific themes from practice that will be discussed in the group. The participants are asked to contribute with prepared examples/questions from their own practice/life connected with money.


Natalia Reteyum biography

Jungian analyst, member of IAAP, Accredited analyst at CG Jung Institute Zurich, in private practice in Open Institute for Psychtherapy, Ljubljana, Slovenia. Natalia has a higher degree in Psychology from Moscow State University named after Mikhail Lomonosov (2007) and she continued her education in CG Jung Institut Zurich in Switzerland (2008-2013). Besides working in private practice, Natalia also teaches analytical psychology in Zigmund Freud University Ljubljana, Slovenia.

Natalia’s seminar

Working on shadow issues is one of the main parts of any analysis. We know the classic approaches to such work. Yet we all also know that sometimes things don’t go by the book or that the classic recipes don’t help. And in such cases we are not very effective in working with shadow complex. In this seminar I propose to look at how and why we therapists may be failing in helping our clients to recognize and integrate the shadow and how our own shadow may be a reason for such failures. I intend to use examples from my own practice and encourage participants to bring cases where they feel they may need some fresh insight into working with shadow.


Olga Kondratova’s biography

Olga Kondratova is a Jungian analyst, member of IAAP, teacher of Moscow Association of Analitical psychology, both it’s basic and regional programmes. Olga is a supervisor of MAAP, member of Russian Association for analitical psychology (RSAP). She has private practice in Moscow, Russia. Olga is author of such programmes as «Jungian therapy with fairytales», «Shamanic circle of myths» (jointly with Elena Ratnichkina), and several publications in «Jungian analysis» magazine (Russian Jungian quarterly publication).

Olga’s seminar

In this seminar we will take a close look at such habitual obligations of analytical profession as solitude, isolation, being silent. Each of these has a shadow side — being seduced by relationships, publicity, expressing oneself as well as listening to other, nventing the meanings of other. How to endure the anxiety and tension, which are necessary prerequisits of the alchemycal reaction of analysis? We will be doing a couple of exercises, discussing few vignettes from practice, will phantasise about acting out and freedom of analyst.


General information

Seminar will take place on 9-11 March in Ljubljana, Slovenia, in the premices of OIP at Reber 11.

We aim at deep work with a group of 8 to 12 practicing colleagues.

The attendance fee will be 300-350 Euros, depending on number of participants, prepayment 100 Euros is required to secure the place.

You can register or ask for additional information by e-mail reteyum@hotmail.com or on mobile +38651220108 (Natalia Reteyum).

Related Post

Analitička psihologija – teorija i praksa

Hrvatsko društvo za analitičku psihologiju vas poziva na ciklus predavanja i seminara pod nazivom Analitička psihologija – teorija i praksa.

Edukacija Analitička psihologija – teorija i praksa se temelji na edukacijama Analitička psihologija (I) i Analitička psihologija (II), čije teme sada obrađujemo paralelno i uz povoljniju cijenu.

O edukaciji

Za prisustvovanje edukaciji Analitička psihologija – teorija i praksa, nije potrebno specijalističko predznanje i namijenjena je svima koji žele naučiti više o sebi ili koristiti ideje analitičke psihologije u sklopu profesije ili u svrhu osobnog razvoja. Edukacija vam može pomoći da učinite prve korake u radu s produktima nesvjesnog i nesvjesno koristite kao izvor informacija, nadahnuća i kao alat za razumijevanje samog sebe, svoje okoline i svojih klijenata. Jednako tako, namijenjena je svima koji su zainteresirani za produbljivanje znanja o sebi, svojim snovima i onima koji žele saznati, na osobnom iskustvu, koju ulogu ima nesvjesno u njihovom osobnom i profesionalnom životu.

Ako ste psihijatar, psihologinja, pedagog, edukacijsko-rehabilitacijski stručnjak ili socijalna radnica, umjetnik, etnolog, teologinja ili pripadate srodnoj struci tada će vam znanja, koja će te usvojiti tijekom edukacije, otvoriti put drugačijem pristupu i razmišljanju o osobnim i profesionalnim izazovima, u duhu analitičke psihologije.

Svi polaznici će dobiti potvrdu o sudjelovanju zajedno sa ovjerenim programom edukacije (uvjet: sudjelovanje na 7 ili više seminara, edukacija plaćena u cijelosti).

Trajanje, mjesto i vrijeme

Edukacija je zamišljena kao serija od 10 seminara / predavanja, u trajanju od 3 sata koja pokrivaju teoriju analitičke psihologije i njenu praktičnu primjenu.

Edukacija se održava u sjedištu HDAP-a, Klinča Sela, Zagrebačka 30.  Iako se ne nalazimo u centru Zagreba, do nas je lako doći, a prometna povezanost sa Zagrebom je odlična. Nalazimo se u mirnom mjestu, u neposrednoj blizini autobusne stanice, kolodvora i restorana. Okruženi smo prirodom, a izdvojenost iz grada omogućuje visoki stupanj privatnosti za naše korisnike.

Ukoliko koristite Google karte, za detaljne upute možete pratiti slijedeći link google.hr ili pročitajte opis puta ako pratite slijedeću poveznicu.

Edukacija se održava, 1x godišnje, u jesenskom terminu (listopad i studeni) i traje 10 tjedana. Najčešći termin održavanja edukacije je petak, 17:00 – 20:00.

Ukoliko se želite prijaviti ili su vam potrebne dodatne informacije, možete nas kontaktirati na info@hdap.hr ili na tel: +385 95 8293 446.

Osim u Zagrebu,  ciklus seminara i predavanja – Analitička psihologija (I), moguće je održati u drugim gradovima u Hrvatskoj (Osijek, Rijeka, Zadar, Split i dr.) i izvan nje. Kontaktirajte nas i odgovoriti ćemo vam sa mogućnostima koje vam stoje na raspolaganju.

Teme – teorija analitičke psihologije

Preporuka za osobe koje planiraju započeti edukaciju Analtička psihologija – teorija i praksa je da prije svakog susreta pročitaju tekstove vezane uz teme koje ćemo tijekom susreta obrađivati.

Oni koji ne planiraju započeti edukaciju, čitajući navedene tekstove mogu dobiti ideju što je analitička psihologija i koja su područja njenog proučavanja.


1. Nesvjesno i empirijske manifestacije

Postoji li nesvjesno? Ako da, što je nesvjesno? Kako se manifestira i kako djeluje na naše živote? Na ta i slična pitanja pokušat ćemo dati odgovor kroz interaktivno predavanje, radionicu i seminar.

  • Koncept nesvjesnog u povijesti filozofije i umjetnosti.
  • Ideja nesvjesnog kod Freuda i Adlera.
  • Uloga nesvjesnog kod umjetničkog stvaralaštva i znanstvenih otkrića.
  • Uznemirujući efekti i razvojne tendencije nesvjesnog.
  • Asocijativni eksperiment u analitičkoj psihologiji – vježba.

2. Psihološki tipovi

Tipologija ima ogroman utjecaj na osobne i profesionalne odnose, odabir karijere i smjer našeg psihološkog razvoja. Što je psihološka orijentacija? Koja je razlika između ektraverzije i introverzije? Što su psihološke funkcije? Kako okolina utječe na razvoj urođene dominantne funkcije?

  • Povijesni uvod u tipologiju i stav svijesti.
  • Racionalne i iracionalne funkcije svijesti.
  • Primarna, sekundarna i inferiorna funkcija.
  • Opis psiholoških tipova.
  • Tipologija i odabir karijere, odnosi, individuacija i neuroze.
  • Određivanje psihološkog tipa sudionika – vježba.

3. Priroda i struktura psihe

Tijekom prošla dva susreta smo utvrdili postojanje nečega što možemo nazvati nesvjesna psiha. Danas ćemo ući dalje u temu te ćemo pokušati predložiti model psihe koji uzima u obzir i svijest i nesvjesno. Govorit ćemo o kompleksima koji su odgovorni za naše probleme, arhetipovima kao zdravim tendencijama psihe i o simbolima, njihovom smislu i svrsi.

  • Autonomija i fenomenologija kompleksa.
  • Teorije (Freud i Jung) i vrste kompleksa.
  • Kompleksi kod neuroze i psihoze.
  • Arhetipovi i simboli u analitičkoj psihologiji.
  • Arhetipovi u kontekstu osobnih odnosa (sjenka, persona, anima i animus).
  • Psihološka kompenzacija.

4. Psihologija bajki i mitova

Kompleksi, arhetipovi i simboli određuju našu psihologiju. Najjednostavniji način da se upoznamo s njihovom psihodinamikom je proučavajući bajke. Što su bajke i mitovi i zašto ih proučavajmo? Koja je razlika između bajki i mitova? Kako nam mogu pomoći u radu s djecom, odraslima i u našem osobnom psihološkom razvoju? Osim odgovora na ta pitanja, kroz vježbu ćemo interpretirati jednu od hrvatskih bajki.

  • Vrste arhetipskih priča.
  • Bajke, analitička psihologija i psihoterapija.
  • Tehnika interpretacije bajki.
  • Primjer interpretacije bajke ili mita.

5. Psihologija, religija i etnologija

Arhetipove, a s njima i našu psihologiju, možemo proučavati kroz religijska učenja i obrede arhaičnog čovjeka. U kakvoj su vezi psihologija i religija? Što nas običaji i religije arhaičnog čovjeka mogu naučiti o nama samima i jesmo li doista toliko drugačiji od njega? Kroz primjere iz etnologije i religije pokušat ćemo razumjeti psihološke probleme modernog čovjeka i načine njihova rješavanja.

  • Autonomija nesvjesnog.
  • Stav svijesti i religija.
  • Psihološka interpretacija religijskih obreda, priča, motiva i osoba.
  • Religija i individuacija.

6. Psihologija i alkemija

Individuacija je proces psihološkog rasta i razvojna a njegova unutarnja ili vanjska blokada može dovesti do neuroze. Kako kompleksi, arhetipovi i snovi utječu na proces individuacije? Tijekom rada, pokazati ćemo na koji način alkemija i njeni simboli mogu pomoći u razumijevanju psihološkog procesa transformacije i razvoja osobnosti.

  • Iskustvo nesvjesnog.
  • Alkemija i znanost
  • Psihička energija (libido).
  • Projekcija u analitičkoj psihologiji i psihoterapiji.
  • Alkemijski simboli, procesi  i njihovo psihološko značenje.
  • Psihološko značenje mandala.

7. Psihologija snova

Snovi su uvijek povezani s određenim problemom o kojemu imamo neispravnu predodžbu. Oni su reakcija na naš svjesni stav. Kao što i tijelo reagira kada se pregrije ili kada o njemu ne brinemo, tako i psiha reagira na naše neprilagođene stavove. Koje su teorije snova u analitičkoj psihologiji? Kakva je veza između kompleksa, arhetipova, simbola i snova? Kako razumjeti snove? Na ta i druga pitanja ćemo pokušati dati odgovor tijekom seminara. 

  • Važnost snova za psihološko zdravlje.
  • Transcendentalna funkcija.
  • Uzroci i vrste snova. 
  • Višeznačnost snova. 
  • Interpretacija snova u analitičkoj psihologiji. 
  • Vježba interpretacije jednostavnog sna.

8. Psihološka interpretacija slika

Od kada postoji, čovjek je imao neodoljivu težnju da oblikuje i stvara. Taj proces stvaranja je paralela psihološkom razvoju kroz koji smo sami stvoreni. Govorit ćemo o tehnikama razumijevanja slike, materijalnom i formalnom aspektu, simbolizmu boja, prostora i brojeva, motivima i simbolima. Zašto je slika važna za analitičku psihologiju i što nam govori saznat ćemo kroz seminar i predavanje?

  • Pristup slici u analitičkoj psihologiji.
  • Materijalni i formalni aspekti slike.
  • Prostorni simbolizam.
  • Simbolizam boja, brojeva i motiva.
  • Slike kao dijagnostički alat. 
  • Vježba interpretacije slike.

9. Aktivna imaginacija

Što učiniti kada smo pod utjecajem snažnog kompleksa ili nas obuzme nekontrolirana emocija koja nam onemogućava racionalno funkcioniranje? Jedan od pristupa je aktivna imaginacija. Što je aktivna imaginacija, kada i kome se preporuča, kako je povezana s kreativnim procesom i koja je nježna svrha i smisao?

  • Specifičnosti aktivne imaginacije u odnosu na druge imaginativne tehnike.
  • Teorijska osnova aktivne imaginacije.
  • Tehnika i opasnosti aktivne imaginacije.
  • Sinhronicitet i I Ching

10. Grupni rad na snovima

Snovi su važni, ne samo za onoga tko ih sanja i vidi, već i za cijelu zajednicu. Oni sadrže važne konkretne informacije o događajima, odnosima i  oslikavaju dinamiku osobnog i kolektivnog nesvjesnog. U tom kontekstu individuacija i odnosi sa zajednicom imaju ogromnu važnost. Osim teorijske podloge grupnog rada na snovima razgovarati ćemo o primjerima iz prakse i kroz nekoliko vježbi pokazati princip grupnog rada na snovima.

  • Teorijska osnova grupnog rada na snovima.
  • Etnološke paralele grupnog rada na snovima.
  • Pravila grupnog rada na snovima.
  • Utjecaj rada na snovima na psihološko zdravlje sudionika.
  • Praktične vježbe.
  • Vježba grupnog rada na snovima.

 

Teme – praktična primjena analitičke psihologije


1. Etnologija, bajke, mitologija i religija

Tijekom rada sa produktima nesvjesnog kao snovi i slike, često možemo naići na motive koje možemo prepoznati kao univerzalne i kao takvi se pojavljuju u svim civilizacijama i vremenskim razdobljima ljudskog postojanja. Tijekom prvog susreta, naučiti ćemo kako razumjeti takve motive kroz rad na primjerima iz etnologije, bajki, mitologije, religije, alkemije i sl. Iskustvo rada s takvim motivima će nam olakšati razumijevanje manifestacija nesvjesnog, temom slijedećih nekoliko susreta.


2. Snovi

Zadatak za sudionike • Svaki član na susret dolazi sa kratkim snom (svojim, od člana obitelji, prijatelja ili klijenta), ispisanim na papiru s kopijom za voditelja i ostale članove grupe.

Kolektivno nesvjesno, amplifikacije i snovi • Tijekom susreta ćemo na primjeru arhetipskog sna, naučiti kako koristiti amplifikacije (paralele iz mitologije, religije, etnologije i sl.) za olakšavanje razumijevanja određenog motiva iz priloženog sna. Kroz vježbu ćemo uz pomoć literature napraviti kratku prezentaciju određenog simbola iz sna i uz pomoć voditelja razgovarati o mogućem značenju prezentiranih motiva.

Dramska struktura sna • Za vrijeme susreta ćemo, kroz vježbu, naučiti što je potrebno kako bi iz sna izvukli osnovnu misao koja nam služi kao vodilja u daljnjem razumijevanju sna.

Kontekst sna, asocijacije i emocije • Tijekom susreta ćemo, kroz vježbu,  naučiti povezati san sa svakodnevnim životom osobe koja je san sanjala, odrediti glavne motive sna, asocirati na njih te odrediti njegov emocionalni ton i povezati ga sa svakodnevnim životom.

Interpretacija snova • Razgovor o sva tri aspekta prezentiranih snova omogućuje nam da se upustimo u posljednji korak rada sa snovima, njihovu interpretaciju. Možemo reći kako je interpretacija snova zapravo prevođenje njegovog smisla u razumljiv jezik, sa svrhom bolje adaptacije na vanjske i unutarnje čimbenike.


3. Slike

Zadatak za sudionike • Svaki član na susret dolazi sa novim kratkim snom, ispisanim na papiru s kopijom za voditelja i ostale članove grupe. Potrebno je da je san podijeljen na dramsku strukturu, određen kontekst sna, glavni motivi i asocijacije na njih te identificirane glavne emocije, kao što tijekom prošlog susreta naučili.

Snovi i slike • Tijekom susreta ćemo odabrati jedan motiv iz sna i pokušati ga prenijeti na papir uz pomoć likovne tehnike po izboru. Nakon toga, razgovarati ćemo o slici i pokušati ju razumjeti u svrhu razjašnjenja značenja odabranog motiva iz sna, ali i razumijevanje samog sna.

Emocije, afekti i slike • Naučiti ćemo koristiti slike u svrhu objektivizacije određene nesvjesne tendencije ili emocije i razgovor o njenom smislu i značenju za sudionike.

Slike i aktivna imaginacija • Kada je svijesti toliko jaka da ne možemo doprijeti do fantazije, ponekad se preporuča indirektan pristup. Često su jedino ruke u mogućnosti da nam pomognu i one mogu fantaziju modelirati u glini, u slici, riječi ili pokretu. Takav pristup treba nastaviti dok osoba nije spremna dopustiti da se stvari dogode i započeti sa aktivnom imaginacijom u klasičnom obliku.

Interpretacija • Tijekom susreta ćemo koristiti likovne tehnike kao prvi korak prema aktivnoj imaginaciji u njenom klasičnom obliku. Nakon toga ćemo razgovarati o kreiranim slikama, njihovom kontekstu, svrsi i smislu.


4. Aktivna imaginacija

Zadatak za sudionike • Svaki član na susret dolazi sa novim kratkim snom, ispisanim na papiru s kopijom za voditelja i ostale članove grupe. Potrebno je da je san podijeljen na dramsku strukturu, određen kontekst sna, glavni motivi i asocijacije na njih, kao što tijekom prošlog susreta naučili.

Pisanje i aktivna imaginacija • Tijekom susreta ćemo pokušati napisati kratku priču o određenom motivu iz sna ili razraditi određeni događaj iz života.

Interpretacija i razumijevanje • Nakon vježbe slijedi prezentacija, razgovor i pokušaj razumijevanje značenja, smisla i svrhe kratke priče napisane od strane sudionika.

Aktivna imaginacija, klasični oblik • Kada je Jung radio na upoznavanju nesvjesnog u sebi, otkrio je tehniku aktivne imaginacije, iako je tu „tehniku“ čovjek otkrivao i koristio u svim vremenskim razdobljima svoga postojanja. Tijekom susreta ćemo pokušati naučiti neke od oblika aktivne imaginacije i njihovu primjenu u ostvarivanju smislenog kontakta s nesvjesnim.

Aktivna imaginacija, snovi i afekti • Za vrijeme prvog dijela susreta ćemo koristiti aktivnu imaginaciju u svrhu razjašnjenja određenog motiva iz sna. Osim toga, naučiti ćemo kako koristiti aktivnu imaginaciju u situacijama kada osjećamo kako nas obuzima snažna emocija. Aktivna imaginacija nam može pomoći da pronađemo smisao te emocije i iskoristimo je kao poticaj da uvedemo kreativne promjene u naš život i naš svjesni stav, umjesto da destruktivno djeluje na nas, naš život ili našu okolinu.


5. Grupni rad na snovima

Zadatak za sudionike • Svaki član na susret dolazi sa snom (nedavni, iz djetinjstva, san koji se ponavlja, noćna mora i sl.), ispisanim na papiru s kopijom za voditelja i ostale članove grupe.

Snovi su važni, ne samo za onoga tko ih sanja, već i za cijelu zajednicu. Danas, većina nas nije dio zajednice koja uzima u obzir nesvjesno i nemamo mogućnost da  poštujemo i istražujemo naše snove. Nemamo mjesto gdje možemo razumjeti i asimilirati bogati sadržaj nesvjesnog, svakodnevno otkrivati njegovo značenje i smisao te biti vođeni njime. Takva potreba postoji u našoj psihi i našoj duši. Grupni rad na snovima je odgovor na takve potrebe modernog čovjeka.

Područja na kojima ćemo raditi obuhvaćaju:

Asocijacije • kako asocirati i klasifikacija motiva (vježba),

Rad u grupi • pravila rada, vježbe i praktičan rad na snovima u grupi,

Slike • kreativno izražavanje i grupni rad na snovima,

Aktivna imaginacija grupnom radu na snovima • zajednički motivi u snovima sudionika i aktivna imaginacija.


Cijena

Cijena edukacije iznosi 2000kn, za kompletan ciklus edukacije (ukupno 30 sati). Edukaciju je moguće platiti i u četiri mjesečna obroka od kojih barem dva trebaju biti uplaćena prije početka edukacije.

Prijave za edukaciju Analitička psihologija su obavezne, a mjesta će se popunjavati prema redoslijedu uplata prve rate.

Važno je napomenuti kako je veći dio sredstava prikupljenih kroz edukaciju Analitička psihologija – teorija i praksa, namijenjen projektu Cijenom dostupna psihoterapija. Vaše sudjelovanje izravno utječe na našu mogućnost da osiguramo sredstva kojima ćemo subvencionirati razliku između povoljnije i pune cijene psihoterapije osobama kojima je cijena glavna prepreka da s njom i krenu.

Voditelj

Voditelj edukacije je Dragutin Vučković, analitički psiholog i psihoanalitičar. Diplomu je stekao na poslijediplomskom  studiju analitičke psihologije i psihoterapije na C. G. Jung Institutu Zürich u Švicarskoj. Analitičku psihologiju istražuje još od studentskih dana. Osim analitičke psihologije, studirao je fiziku na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i ekonomiju poduzetništva na Veleučilištu VERN u Zagrebu.

Analitičar je C. G. Jung Instituta u Dallas-u (Texas, USA) i akreditirani analitičar C. G. Jung Instituta u Zürichu. Član je Međunarodnog udruženja za analitičku psihologiju (IAAP) i Alumni Association of C. G. Jung Institute Zürich. Predsjednik je Hrvatskog društva za analitičku psihologiju (HDAP).

Osim grupnog rada na snovima, radi individualnu psihoterapiju, psihoanalizu i superviziju, vodi seminare i radionice, održava edukacije i piše blog o temama vezanim uz analitičku psihologiju C. G. Junga.

Kontakt

Ukoliko ste zainteresirani za takvu vrstu edukacije, želite se prijaviti ili su vam potrebne dodatne informacije, možete nas kontaktirati na info@hdap.hr ili na tel: +385 95 8293 446.

Related Post

Analitička psihologija (II)

Hrvatsko društvo za analitičku psihologiju vas poziva na ciklus radionica i seminara Analitička psihologija (II).

Edukacije Analitička psihologija (I) i Analitička psihologija (II) su zamišljene kao dva dijela jedne cjeline koji se međusobno nadopunjuju: Analitička psihologija (I) kao teorijski uvod i Analitička psihologija (II) kao praktični rad. U tom kontekstu, nije važno koji dio edukacije ćete započeti prvi.

O edukaciji

Edukacija Analitička psihologija (II) je namijenjena svima koji su zainteresirani za produbljivanje znanja o sebi, svojim snovima i onima koji žele saznati, na osobnom iskustvu, koju ulogu ima nesvjesno u njihovom osobnom i profesionalnom životu. Edukacija vam može pomoći da učinite prve korake u radu s produktima nesvjesnog i nesvjesno koristite kao izvor informacija, nadahnuća i kao alat za razumijevanje samog sebe, svoje okoline i svojih klijenata. Postavljene ciljeve ćemo pokušati ostvariti kroz grupni rad osoba sa interesom za analitičku psihologiju, koje osjećaju poriv prema individuaciji i međusobno se u tome podupiru, uz stručno vodstvo analitičkog psihologa.

Svi polaznici će dobiti potvrdu o sudjelovanju zajedno sa ovjerenim programom edukacije (uvjet: sudjelovanje na 14 ili više sati, edukacija plaćena u cijelosti).

Napomena za osobe koje su već sudjelovale na edukaciji: Za razliku od edukacije Analitička psihologija (I), iskustvo edukacije Analitička psihologija (II) je svaki puta drugačije. Razlog za to je što sudionici tijekom edukacije stvaraju djela čije značenje i smisao pokušavamo otkriti i povezati sa njihovim svakodnevnim životima. Zbog toga, zainteresirane osobe mogu sudjelovati na edukaciji tijekom više ciklusa jer osim znanja kako pristupiti produktima nesvjesnog, sastavni dio edukacije je i upoznavanje samog sebe kroz snove, slike i aktivnu imaginaciju.

Trajanje, mjesto i vrijeme

Edukacija je zamišljena kao serija od 10 seminara / predavanja (2 sata trajanja svaki) tijekom kojih će sudionici imati mogućnost aktivnog sudjelovanja.

Edukacija se održava u sjedištu HDAP-a, Klinča Sela, Zagrebačka 30.  Iako se ne nalazimo u centru Zagreba, do nas je lako doći, a prometna povezanost sa Zagrebom je odlična. Nalazimo se u mirnom mjestu, u neposrednoj blizini autobusne stanice, kolodvora i restorana. Okruženi smo prirodom, a izdvojenost iz grada omogućuje visoki stupanj privatnosti za naše korisnike.

Ukoliko koristite Google karte, za detaljne upute možete pratiti slijedeći link google.hr ili pročitajte opis puta ako pratite slijedeću poveznicu.

Proljetni ciklus 2018. godine održati će se prema slijedećem rasporedu:

četvrtak, 24. svibanja, 2018. 17.00 – 21.00 (seminar br. 1 i 2.),
petak, 25. svibnja, 2018. 17.00 – 21.00 (seminar br. 3 i 4.,
subota, 26. svibnja, 2018. 10.00 – 17.00 (seminar br. 5, 6 i 7.),

nedjelja, 27. svibnja, 2018. 10.00 – 17.00 (seminar br. 8, 9 i 10.).

Osim u Zagrebu,  ciklus seminara i predavanja – Analitička psihologija (I), moguće je održati u drugim gradovima u Hrvatskoj (Osijek, Rijeka, Zadar, Split i dr.) i izvan nje. Kontaktirajte nas i odgovoriti ćemo vam sa mogućnostima koje vam stoje na raspolaganju.

Teme


1. Etnologija, bajke, mitologija i religija (4 sata)

Tijekom rada sa produktima nesvjesnog kao snovi i slike, često možemo naići na motive koje možemo prepoznati kao univerzalne i kao takvi se pojavljuju u svim civilizacijama i vremenskim razdobljima ljudskog postojanja. Tijekom prvog susreta, naučiti ćemo kako razumjeti takve motive kroz rad na primjerima iz etnologije, bajki, mitologije, religije, alkemije i sl. Iskustvo rada s takvim motivima će nam olakšati razumijevanje manifestacija nesvjesnog, temom slijedećih nekoliko susreta.


2. Snovi (4 sata)

Zadatak za sudionike • Svaki član na susret dolazi sa kratkim snom (svojim, od člana obitelji, prijatelja ili klijenta), ispisanim na papiru s kopijom za voditelja i ostale članove grupe.

Kolektivno nesvjesno, amplifikacije i snovi • Tijekom susreta ćemo na primjeru arhetipskog sna, naučiti kako koristiti amplifikacije (paralele iz mitologije, religije, etnologije i sl.) za olakšavanje razumijevanja određenog motiva iz priloženog sna. Kroz vježbu ćemo uz pomoć literature napraviti kratku prezentaciju određenog simbola iz sna i uz pomoć voditelja razgovarati o mogućem značenju prezentiranih motiva.

Dramska struktura sna • Za vrijeme susreta ćemo, kroz vježbu, naučiti što je potrebno kako bi iz sna izvukli osnovnu misao koja nam služi kao vodilja u daljnjem razumijevanju sna.

Kontekst sna, asocijacije i emocije • Tijekom susreta ćemo, kroz vježbu,  naučiti povezati san sa svakodnevnim životom osobe koja je san sanjala, odrediti glavne motive sna, asocirati na njih te odrediti njegov emocionalni ton i povezati ga sa svakodnevnim životom.

Interpretacija snova • Razgovor o sva tri aspekta prezentiranih snova omogućuje nam da se upustimo u posljednji korak rada sa snovima, njihovu interpretaciju. Možemo reći kako je interpretacija snova zapravo prevođenje njegovog smisla u razumljiv jezik, sa svrhom bolje adaptacije na vanjske i unutarnje čimbenike.


3. Slike (4 sata)

Zadatak za sudionike • Svaki član na susret dolazi sa novim kratkim snom, ispisanim na papiru s kopijom za voditelja i ostale članove grupe. Potrebno je da je san podijeljen na dramsku strukturu, određen kontekst sna, glavni motivi i asocijacije na njih te identificirane glavne emocije, kao što tijekom prošlog susreta naučili.

Snovi i slike • Tijekom susreta ćemo odabrati jedan motiv iz sna i pokušati ga prenijeti na papir uz pomoć likovne tehnike po izboru. Nakon toga, razgovarati ćemo o slici i pokušati ju razumjeti u svrhu razjašnjenja značenja odabranog motiva iz sna, ali i razumijevanje samog sna.

Emocije, afekti i slike • Naučiti ćemo koristiti slike u svrhu objektivizacije određene nesvjesne tendencije ili emocije i razgovor o njenom smislu i značenju za sudionike.

Slike i aktivna imaginacija • Kada je svijesti toliko jaka da ne možemo doprijeti do fantazije, ponekad se preporuča indirektan pristup. Često su jedino ruke u mogućnosti da nam pomognu i one mogu fantaziju modelirati u glini, u slici, riječi ili pokretu. Takav pristup treba nastaviti dok osoba nije spremna dopustiti da se stvari dogode i započeti sa aktivnom imaginacijom u klasičnom obliku.

Interpretacija • Tijekom susreta ćemo koristiti likovne tehnike kao prvi korak prema aktivnoj imaginaciji u njenom klasičnom obliku. Nakon toga ćemo razgovarati o kreiranim slikama, njihovom kontekstu, svrsi i smislu.


4. Aktivna imaginacija (4 sata)

Zadatak za sudionike • Svaki član na susret dolazi sa novim kratkim snom, ispisanim na papiru s kopijom za voditelja i ostale članove grupe. Potrebno je da je san podijeljen na dramsku strukturu, određen kontekst sna, glavni motivi i asocijacije na njih, kao što tijekom prošlog susreta naučili.

Pisanje i aktivna imaginacija • Tijekom susreta ćemo pokušati napisati kratku priču o određenom motivu iz sna ili razraditi određeni događaj iz života.

Interpretacija i razumijevanje • Nakon vježbe slijedi prezentacija, razgovor i pokušaj razumijevanje značenja, smisla i svrhe kratke priče napisane od strane sudionika.

Aktivna imaginacija, klasični oblik • Kada je Jung radio na upoznavanju nesvjesnog u sebi, otkrio je tehniku aktivne imaginacije, iako je tu „tehniku“ čovjek otkrivao i koristio u svim vremenskim razdobljima svoga postojanja. Tijekom susreta ćemo pokušati naučiti neke od oblika aktivne imaginacije i njihovu primjenu u ostvarivanju smislenog kontakta s nesvjesnim.

Aktivna imaginacija, snovi i afekti • Za vrijeme prvog dijela susreta ćemo koristiti aktivnu imaginaciju u svrhu razjašnjenja određenog motiva iz sna. Osim toga, naučiti ćemo kako koristiti aktivnu imaginaciju u situacijama kada osjećamo kako nas obuzima snažna emocija. Aktivna imaginacija nam može pomoći da pronađemo smisao te emocije i iskoristimo je kao poticaj da uvedemo kreativne promjene u naš život i naš svjesni stav, umjesto da destruktivno djeluje na nas, naš život ili našu okolinu.


5. Grupni rad na snovima (4 sata)

Zadatak za sudionike • Svaki član na susret dolazi sa snom (nedavni, iz djetinjstva, san koji se ponavlja, noćna mora i sl.), ispisanim na papiru s kopijom za voditelja i ostale članove grupe.

Snovi su važni, ne samo za onoga tko ih sanja, već i za cijelu zajednicu. Danas, većina nas nije dio zajednice koja uzima u obzir nesvjesno i nemamo mogućnost da  poštujemo i istražujemo naše snove. Nemamo mjesto gdje možemo razumjeti i asimilirati bogati sadržaj nesvjesnog, svakodnevno otkrivati njegovo značenje i smisao te biti vođeni njime. Takva potreba postoji u našoj psihi i našoj duši. Grupni rad na snovima je odgovor na takve potrebe modernog čovjeka.

Područja na kojima ćemo raditi obuhvaćaju:

Asocijacije • kako asocirati i klasifikacija motiva (vježba),

Rad u grupi • pravila rada, vježbe i praktičan rad na snovima u grupi,

Slike • kreativno izražavanje i grupni rad na snovima,

Aktivna imaginacija grupnom radu na snovima • zajednički motivi u snovima sudionika i aktivna imaginacija.


Cijena

Kako se edukacija održava u našem sjedištu, cijena edukacije je osjetno niža nego prije i iznosi 1200kn, za kompletan ciklus edukacije (ukupno 20 sati). Edukaciju je moguće platiti i u tri mjesečna obroka.

Prijave za edukaciju Analitička psihologija (II) su obavezne, a mjesta će se popunjavati prema redoslijedu uplata prve rate.

Važno je napomenuti kako je veći dio sredstava prikupljenih kroz edukaciju Analitička psihologija (II), namijenjen projektu Cijenom dostupna psihoterapija. Vaše sudjelovanje izravno utječe na našu mogućnost da osiguramo sredstva kojima ćemo subvencionirati razliku između povoljnije i pune cijene psihoterapije osobama kojima je cijena glavna prepreka da s njom i krenu.

Voditelj

Voditelj edukacije je Dragutin Vučković, analitički psiholog i psihoanalitičar. Diplomu je stekao na poslijediplomskom  studiju analitičke psihologije i psihoterapije na C. G. Jung Institutu Zürich u Švicarskoj. Analitičku psihologiju istražuje još od studentskih dana. Osim analitičke psihologije, studirao je fiziku na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i ekonomiju poduzetništva na Veleučilištu VERN u Zagrebu.

Analitičar je C. G. Jung Instituta u Dallas-u (Texas, USA) i akreditirani analitičar C. G. Jung Instituta u Zürichu. Član je međunarodnog udruženja za analitičku psihologiju (IAAP), Alumni Association of C. G. Jung Institute Zürich i predsjednik Hrvatskog društva za analitičku psihologiju (HDAP).

Kontakt

Ukoliko ste zainteresirani za takvu vrstu edukacije, želite se prijaviti ili su vam potrebne dodatne informacije, možete nas kontaktirati na info@hdap.hr ili na tel: +385 95 8293 446.

Related Post

Grupni rad na snovima – besplatno predavanje

Pozivamo vas na besplatno predavanje na temu Grupni rad na snovima.

Snovi su važni, ne samo za onoga tko ih sanja i vidi, već i za cijelu zajednicu. Oni sadrže važne konkretne informacije o događajima, odnosima i  oslikavaju dinamiku osobnog i kolektivnog nesvjesnog. Čovjek prošlosti je vjerovao kako je opasno tajiti važan san ili viziju i prema tom vjerovanju osoba koja to čini je u opasnosti da oboli budući da su neke vizije ili snovi dar za cijelu zajednicu.

Većina nas nije dio zajednice koja uzima u obzir nesvjesno. Nemamo mogućnost da  poštujemo i istražujemo naše vizije, fantazije i snove. Nemamo mjesto gdje možemo razumjeti i asimilirati bogati sadržaj nesvjesnog, svakodnevno otkrivati njegovo značenje i smisao te biti vođeni njime. Takva potreba još uvijek postoji u našoj psihi i našoj duši. Grupni rad na snovima je odgovor na takve potrebe modernog čovjeka.

Neke od tema o kojima ćemo za vrijeme seminara govoriti su:

  • Teorijska osnova grupnog rada na snovima.
  • Grupni rad na snovima i etnološke paralele
  • Pravila grupnog rada na snovima.
  • Utjecaj rada na snovima na psihološko zdravlje sudionika.
  • Primjeri iz prakse i praktične vježbe.

Voditelj seminara je Dragutin Vučković, psihoanalitičar (C. G. Jung).

Organizacija predavanja

Osim u našoj organizaciji, seminar i besplatno predavanje na temu Grupni rad na snovima možete i vi organizirati.  Jedino što je potrebno je  dovoljan broj zainteresiranih osoba (4 ili više). Predavanje je moguće održati u uredu HDAP-a ili u vašem prostoru. Kontaktirajte nas radi dogovora na info@hdap.hr.

Grupni rad na snovim – raspored besplatnih predavanja

25.5.2015, 18.00-20.00, Veslačka 17, Zagreb – U organizaciji udruge Trenutak39. Prijave na e-mail trenutak.39@gmail.com.

Related Post

Arhetipski simbolizam (I)

Prvi ciklus radionica HDAP-a

Hrvatsko društvo za analitičku psihologiju vas poziva na ciklus radionica na temu Arhetipski simbolizam.

Više o radionicama Arhetipski simbolizam (I)

Jedan od osnovnih alata kod rada sa slikama su osobne asocijacije. Kroz njih otkrivamo tendencije i sadržaj osobnog nesvjesnog (kompleksi). Kako bi razumjeli aspekt slike ili sna povezan s tendencijama i sadržajem kolektivnog nesvjesnog (arhetipovi), potrebne su nam kulturalne asocijacije (amplifikacije) koje možemo pronaći u bajkama, mitovima, religiji, etnologiji, povijesti i drugim sličnim izvorima.  Za amplifikacijama često posežemo kod dječjih slika/crteža ili kada klijent ili autor nema osobnih asocijacija na sliku koju je nacrtao. Kroz radionice iz ciklusa Arhetipski simbolizam (I) naglasak će biti na amplifikacijama. Tijekom predavanja, sudionici će se upoznati s amplifikacijama i interpretacijama specifičnih simbola. Kroz likovno izražavanje i razgovor pokušati ćemo dati smisao simbolima koji se pojavljuju u slikama sudionika u kontekstu njihovog arhetipskog značenja.

Za prisustvovanje radionicama Arhatipski simbolizam (I) nije potrebno specijalističko predznanje niti posebna likovna vještina. Radionice su namijenjene: psihijatrima, psihoterapeutima, psihologinjama, edukacijsko-rehabilitacijskim stručnjacima, učiteljicama likovnog odgoja, umjetnicama ili dizajnerima kao i svim ostalim osobama koje zanima značenje snova, slika i analitička psihologija uopće. Svi polaznici će dobiti potvrdu o sudjelovanju zajedno sa ovjerenim programom edukacije. Psiholozi i psihologinje samostalno prijavljuju edukaciju Hrvatskoj psihološkoj komori u svrhu bodovanja stručnog usavršavanja psihologa.

Teme i vrijeme održavanja

Radionica br. 1. | Životinje | 15.5.2014. | 18.00 – 20.30 | Psihički sadržaj prikazan  simbolima životinja koji se javljaju u snovima i slikama na jednakom je stupnju razvoja u odnosu na našu svijest kao i životinje u odnosu na nas. Niži oblici života indiciraju stupanj nesvjesnosti sadržaja koji je njima prikazan, bio taj sadržaj duhovnost, agresivnost, seksualnost, želja za hranom ili nešto drugo.  Životinje u slikama i snovima predstavljaju naše instinkte koji su ne samo važni već i temelj našeg psihičkog života. Radionica će nam omogućiti da se kroz predavanje upoznamo sa značenjem i smislom životinja i instinkta, a kroz likovno izražavanje i razgovor otkrijemo važnost uspostave kontakta s tim „životinjskim“ tendencijama u nama samima.

Radionica br. 2. | Boje | 5.6.2014. | 18.00 – 20.30 | Boje izražavaju emocionalnu vrijednost, odnose i kontraste; definiraju, diferenciraju i ujedinjuju; djeluju na nas rezonirajući sa sjećanjima, instinktima, tijelom i čulima. Iz bajki, mitova, religija i alkemije možemo zaključiti kako su boje jedan od centralnih simbola koji opisuju emocionalni aspekt psihološkog procesa razvoja i rasta (individuacije). Razumijevanje arhetipskog simbolizma boja omogućuje nam da prepoznamo aspekte tog procesa kod naših klijenata i nas samih, a samim time dobivamo mogućnost da u tom procesu i aktivno sudjelujemo. Kroz predavanje ćemo se upoznati sa osnovnom arhetipskom simbolikom boja, a kroz likovno izražavanje i razgovor pokušati ćemo otkriti što nam boje govore i otkrivaju.

Radionica br. 3. | Tijelo | 26.6.2014. | 18.00 – 20.30 | Idealizirano ili zlostavljano, tijelo je objekt fascinacije u zapadnom svijetu dok u isto vrijeme nismo svjesni kako takva fascinacija ima dublje uzroke i svrhu. Dijelovi tijela i njegovi organi, osim njihovog objektivnog značenja i funkcije, u isto vrijeme su i simboli dubokog psihičkog sadržaja. Tjelesna rana u tom kontekstu predstavlja traumu, ali u isto vrijeme i potencijal za transformaciju. Što nas simbolizam tijela može naučiti o unutrašnjim realnostima naše svijesti, duha i psihe čuti ćemo za vrijeme predavanja, a za vrijeme likovnog izražavanja i razgovora ćemo pokušati saznati što nam simboli našeg tijela govore o nama samima.

Voditelj

Voditelj edukacije Arhetipski simbolizam (I) je Dragutin Vučković, analitički psiholog i psihoanalitičar. Diplomu je stekao na poslijediplomskom  studiju analitičke psihologije i psihoterapije na C. G. Jung Institutu Zürich u Švicarskoj. Analitičku psihologiju istražuje još od studentskih dana. Osim analitičke psihologije, studirao je fiziku na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i ekonomiju poduzetništva na Veleučilištu VERN u Zagrebu. Predsjednik je i jedan od osnivača Hrvatskog društva za analitičku psihologiju, analitičar je C. G. Jung Instituta u Dallas-u (Texas, USA) i član Međunarodnog udruženja za analitičku psihologiju (IAAP).

Mjesto, cijena i kontakt

Radionice Arhetipski simbolizam (I) će se održavati u edukacijskom prostoru Poliklinike Leptir, Ilica 253/I (okretište Črnomerec). Prisustvovati možete, prema izboru, samo određenim radionicama ili kompletnom ciklusu. Cijena pojedinačne radionice je 250 kn. Ako se odlučite prisustvovati svim radionicama, odobravamo 20% popusta te cijena iznosi 600 kn za sve radionice ciklusa (jednokratno). Prijave su obavezne a mjesta će se popunjavati po redoslijedu uplata. Ako ste zainteresirani za takvu vrstu edukacije, želite se prijaviti ili trebate dodatne informacije, možete nas kontaktirati na info@hdap.hr.

Ako imate prijedloge i sugestije vezane uz moguće teme budućih radionica, ostavite ih u komentarima našeg bloga. U budućnosti ćemo pokušati odabrati one za koje postoji najveći interes.

Osim u Zagrebu,  ciklus radionica Arhetipski simbolizam, moguće je održati i u drugim gradovima u Hrvatskoj i izvan nje, prema dogovoru.

Related Post

Leadership

Leadership, management i nesvjesno

Leadership i individuacija

Slušanje predavanja, diskusija case-ova i izučavanje rada uspješnih voditelja se, u neku ruku, svodi na oponašanje i iako je potrebno, ponekad nije dovoljno da razvijemo umijeće uspješnog vođenja. S druge strane, svatko od nas je osoba koja se od drugih razlikuje po specifičnim karakteristikama, a oponašanje ih ne uzima u obzir. Ideali kojima težimo potiskuju one jedinstvene karakteristike naše osobnosti koji nam mogu omogućiti biti kvalitetniji voditelj. Klasično školovanje je organizirano kao učenje na primjerima i cijeloj problematici vođenja se pristupa izvana. Kvalitetno vođenje zahtijeva dublji pristup.

Kod klasičnog školovanja nakon završetka programa, voditelj ponekad iskusi negativne emocije povezane s primjenom naučenih  modela. Kod leadership programa koji se temelji na psihološkom razvoju, osjećaji anksioznosti, sumnje i nestrpljenja zbog nepostojanja normativa, direktnog učenja i jednostavnih općih rješenja se izmjenjuje s osjećajem olakšanja zato što voditelj više ne mora „glumiti“. Tijekom programa voditelj može doći do realizacije kako je zapravo već oboružan svim vještinama potrebnim da vodi druge na način da potiče psihološki rast i razvoj sebe i svojih suradnika, iako su možda neke od tih vještina do sada bile nesvjesne.

Kroz naš leadership program ćete otkriti da se vođenje razvija iz jake unutarnje težnje za psihološkim razvojem (ili individuacijom). Psihološki pristup razvoju osobnosti voditelja, ohrabruje ga da djeluje i razmišlja u isto vrijeme i da koristi iskustvo osobnog psihološkog razvoja kao izvor informacija o ljudima koji ga okružuju. To je moguće zbog sigurnog okružja u kojemu voditelj, tijekom rada sa psihoanalitičarom, može istraživati i eksperimentirati sa osobnim emocijama i osjećajima koji su mu do sada radili teškoće. Tijekom rada voditelj će saznati da komplicirani osjećaji nisu toliko destruktivni kao što je mislio već da mu omogućuju da dobije vrijedne informacije o tome kako slične emocije djeluju na osobe i grupe s kojima radi i kako određuju njihovo ponašanje.

Leadership i nesvjesno

S druge strane, za vođenje je potrebno motivirati suradnike da nas prate i u isto vrijeme biti svjestan prepreka koje stoje na putu ostvarivanja vizije kojoj težimo. Da bi vizija postala stvarnost, osim razumijevanja racionalnih faktora koji nam stoje na tom putu, potrebno je i razumijevanje subjektivnih nesvjesnih i emocionalnih tendencija pojedinca koje, u praktičnom vođenju, kontinuirano treba uzimati u obzir. Zbog toga, kvalitetan razvoj vještina vođenja zahtijeva psihološki pristup koji osigurava sigurno mjesto za istraživanje i integraciju te razumijevanje i organizaciju takvih nesvjesnih obrazaca koje prate ponašanje kako osoba koje voditelj vodi, tako i samog voditelja.

Naučiti prepoznati, razumjeti i raditi sa tim nesvjesnim tendencijama je jedini način da ne budemo pod njihovom kontrolom. Ako djeluju iz nesvjesnog, te tendencije mogu dovesti do neželjenih posljedica i negativne psihodinamike u našim osobnim odnosima i u našem timu, bez mogućnosti da svojim djelovanjem dovedemo do pozitivne promjene.

Radom na kompleks epizodama, snovima, aktivnoj imaginaciji, simbolima, konsteliranim arhetipovima i aspektima transfera i kontra-transfera ćemo adresirati nesvjesni sadržaj koji određuje osobnost voditelja i njegovo ponašanje. Kroz program za voditelje HDAP-a razviti ćete odnos s takvim nesvjesnim psihološkim aspektima kroz psihoanalitički rad u duhu analitičke psihologije. Psihoanalitički rad ne potiče težnju da voditelj „kontrolira stvari“, voditelji se uče da budu ono što jesu, da iskuse ono što se dešava i da reflektiraju na kompleksne i konfliktne emocije koje su do sada pokušali zaobići i potisnuti u sebi i u drugima. Što prirodnije i spontanije voditelji pristupe suočavanju sa vlastitom individualnošću to će se pojaviti  više materijala na kojemu mogu nešto novo naučiti i na osnovi kojega mogu djelovati u praksi. Sve dok smo spremni istraživati što potiče određeno ponašanje, možemo učiti i poticati osobni psihološki i profesionalni razvoj kako svoj tako i svojih suradnika.

Cijena i trajanje programa

Cijena programa Leadership iznosi 250 kn/sat i sastoji se od individualnog psihoanalitičkog rada u duhu analitičke psihologije sa kvalificiranim analitičkim psihologom i psihoanalitičarom (C. G. Jung Institute Zürich). Trajanje Leadership programa nije ograničeno. Ako se želite prijaviti možete nas kontaktirati na info@hdap.hr.

Related Post

Art terapija i analitička psihologija

Ciklus radionica – art terapija i analitička psihologija

Radionice iz ciklusa Art terapija i analitička psihologija (voditelji Nada Ivanović i Dragutin Vučković), koje se održavaju svaki mjesec, su jedna od mogućnosti dodatne edukacije iz područja art terapije i analitičke psihologije.

Radionice Art terapija i Analitička psihologija se sastoje od teorijskog i praktičnog dijela. Teorijski dio se, najčešće, sastoji od jedno ili dva kratka predavanja na temu iz analitičke psihologije ili art terapije sa diskusijom. Nakon toga slijedi dio rezerviran za likovno izražavanje, imaginaciju i refleksiju u kojem dobijamo ideju o praktičnom aspektu spomenutih tema. Ako želite primati obavijesti o temama budućih radionica i vremenu održavanja možete nas kontaktirati i dodati ćemo vas na našu mailing listu.

Art terapija i analitička psihologija – Anima, animus

Pozivamo Vas na radionicu iz ciklusa Art terapija i analitička psihologija – Anima, animus, koja će se održati dana 17.01.2013. od 18.00 – 20.30.

Kroz kraću prezentaciju, likovno izražavanje, imaginaciju i refleksiju, bavit ćemo se arhetipovima anime i animusa, odnosno ženskim i muškim principom u njihovim međusobnim polarnostima i susretanjima na kolektivnom i osobnom nivou.

Radionica je otvorena za sve i za sudjelovanje nisu potrebna nikakva predznanja ni likovne vještine. Radi se u maloj grupi. Likovni materijal je osiguran.

Voditelji radionice su Nada Ivanović, psihologinja i kvalificirana art terapeutkinja (University of Hertfordshire, UK) i Dragutin Vučković, psihoanalitičar C. G. Jung Instituta u Zürichu.

Cijena radionice je 250 kn (uključen PDV). Za prijave i detalje o uplati javite se na nada_ivanovic@yahoo.com. Mjesta će se popunjavati po redoslijedu uplata.

Anima, animus – dodatni termin

Zbog velikog interesa, 24.01.2013 od 18:00 – 20:30, održati će se još jedan termin radionice “Anima, animus”.

Art terapija i analitička psihologija – Mandale

Pozivamo Vas na radionicu iz ciklusa Art terapija i analitička psihologija – Mandale, koja će se održati dana 18.02.2013. od 18.00 – 20.30h u prostoru u Vinkovićevoj 3, 3. kat. (kod parka Ribnjak).

Radionica će obuhvaćati prezentaciju Jungovog tumačenja mandala, te vježbu likovnog izražavanja i refleksije na osobnom nivou. Otvorena je za sve i za sudjelovanje nisu potrebna nikakva predznanja ni likovne vještine.

Voditelji radionice su Dragutin Vučković, psihoanalitičar C. G. Jung Instituta u Zürichu i Nada Ivanović, psihologinja i kvalificirana art terapeutkinja (University of Hertfordshire, UK).

Cijena radionice je 250 kn. Za prijave i detalje o uplati javite se na nada_ivanovic@yahoo.com. Mjesta će se popunjavati po redoslijedu uplata.

Dan otvorenih vrata – analitička psihologija i art terapija

Pozivamo vas na druženje s Dragutinom Vučković (pred diplomom iz analitičke psihologije) i Nadom Ivanović (kvalificiranom art terapeutkinjom) u četvrtak 21. 2. 2013. od 18-20 h u lijepom prostoru u Vinkovićevoj 3, 3. kat. (kod parka Ribnjak). Dođite nas upoznati i saznati:

  • što su analitička psihologija i art terapija
  • kako se educirati iz ovih područja;
  • kako izgleda individualna terapija iz jednog od ovih pristupa;
  • o tematskim radionicama koje provodimo i koje kombiniraju analitičku psihologiju i art terapiju;
  • o uključivanju u grupu analize snova;
  • o kreativnim radionicama art terapije;

i sigurno još ponešto …

Na raspolaganju će biti i likovni materijali, za slučaj javljanja kreativnog impulsa.

Možete nam najaviti dolazak na nada_ivanovic@yahoo.com (Nada) ili info@hdap.hr (Dragutin), ili jednostavno svratiti.

Art terapija i analitička psihologija – Depresija i kreativnost

Pozivamo Vas na radionicu iz ciklusa Art terapija i analitička psihologija – Depresija i kreativnost, koja će se održati dana 4.4.2013. od 18.00 – 20.30h u prostoru u Vinkovićevoj 3, 3. kat. (kod parka Ribnjak).

Procesu psihološkog razvoja i rasta, simbolično prikazanom u bajkama, mitologiji, religiji i alkemiji, često prethodi stanje zbunjenosti, izgubljenosti, tuge i depresije. Štoviše, do razvoja ne bi ni došlo da nije bilo tog stanja.

Koja je svrha takvih negativnih stanja i mogu li ona potaknuti pozitivne promjene u našim osobnim životima?

Kroz teoriju i primjere iz prakse, upoznat ćemo se s potencijalom negativnih emocionalnih stanja. U drugom dijelu radionice, kroz likovno izražavanje, imaginaciju i refleksiju, pokušati ćemo dobiti ideju o smislu i svrsi takvih stanja u osobnom životu.

Voditelji radionice su Dragutin Vučković, pred diplomom na poslijediplomskom (PhD equivalent) studiju analitičke psihologije i psihoterapije na C. G. Jung Institutu u Zürichu i Nada Ivanović, psihologinja i kvalificirana art terapeutkinja (University of Hertfordshire, UK).

Cijena radionice je 250 kn. Za prijave i detalje o uplati javite se na nada_ivanovic@yahoo.com. Mjesta će se popunjavati po redoslijedu uplata. Za sudjelovanje u radionici se mogu dobiti bodovi Hrvatske psihološke komore za usavršavanje psihologa.

Više o analitičkoj psihologiji i art terapiji, te voditeljima:

artterapija.blogspot.com | hdap.hr

Art terapija i analitička psihologija – Pravi self

Pozivamo Vas na radionicu iz ciklusa Art terapija i analitička psihologija – Pravi self, koja će se održati dana 16.5.2013. od 18.00 – 20.30h u prostoru u Vinkovićevoj 3, 3. kat. (kod parka Ribnjak).

Prema Winnicottu, pravi self je baziran na spontanom, autentičnom iskustvu „potpune osobne životnosti“, a lažni self je obrana koja štiti i skriva pravi self. Što omogućuje izražavanje pravog selfa, te kada, kako i zašto se stvara lažni self? Kako se mogu mijenjati?

Nakon kraćeg teorijskog izlaganja i prezentacije primjera iz prakse, slijedit će vježba likovnog istraživanja i refleksije na osobnom nivou. Radionica je otvorena za sve, bez obzira na prethodno znanje i likovne vještine.

Voditelji radionice su Nada Ivanović, psihologinja i kvalificirana art terapeutkinja (University of Hertfordshire, UK) i Dragutin Vučković, diploma kandidat na poslijediplomskom (PhD equivalent) studiju analitičke psihologije i psihoterapije na C. G. Jung Institutu u Zürichu.

Cijena radionice je 250 kn. Za prijave i detalje o uplati javite se na nada_ivanovic@yahoo.com. Mjesta će se popunjavati po redoslijedu uplata. Za sudjelovanje u radionici se mogu dobiti bodovi Hrvatske psihološke komore za usavršavanje psihologa.

Ostali edukacijski programi HDAP-a:

1. Ciklus predavanja i seminara – Analitička psihologija (I).
2. Kontinuirana edukacija iz analitičke psihologije (u pripremi).
3. Ciklus radionica – Arhetipski simbolizam (I).
4. Edukacija za voditelje – Leadership.

Related Post