Category Archives: Dijagnoza terapija

Psihološka interpretacija slika

Interpretacija slika

Interpretacija slika je slična interpretaciji bajki budući da naša tipologija u velikoj mjeri određuje kako joj pristupamo. Introvert prvo postaje svjestan svojih unutrašnjih reakcija na sliku, ekstrovert same slike. Kada pokušavamo razumjeti sliku, važno je da pokušamo koristiti svaku funkciju. Na taj način izbjegavamo jednostranost. Osjetilna (taktilna) funkcija može dovesti do toga da ostanemo zarobljeni u detaljima i beživotnim činjenicama bez određenog zaključka. Osjećajna funkcija može dovesti do toga da ostanemo pri vrijednosnim izjavama koje nemaju međusobnih poveznica. Misaona funkcija može dovesti do toga da se izgubimo u beživotnoj analizi u kojoj nema osjećaja. Intuicija može dovesti do pretpostavki koje nemaju uporišta u jednostavnim činjenicama.

Ako ih koristimo zajedno svaka funkcija može dati doprinos našem razumijevanju slike. Osjetilna funkcija nam omogućuje da promatramo medij na kojemu i s kojim je slika naslikana, okvir slike, format, boje i elemente slike. Osjećanjem možemo odrediti koji elementi su više a koji manje važni za autora. Mišljenjem možemo odrediti odnose između elemenata slike i autora (proporcije, organizacija, pokreti te prostor i boje). Intuicija nam govori konstelaciji iz koje je slika proizašla i smjeru budućeg razvoja.

Svaka interpretacija slika uzima u obzir višeznačnost određenog simboličkog izražaja. Ovisno o kontekstu životne situacije osobe koja je sliku naslikala, uzimamo više u obzir jednu ili drugu stranu interpretacije. Nadalje, kao i kod snova asocijacije i amplifikacije imaju veliku važnost kod određivanja smisla slike.

Papir

Kvaliteta lista na kojoj je slika naslikana govori o vrijednosti slike koja dolazi iz unutrašnjosti. Kod interpretacije slike, uvijek moramo uzeti u obzir dvije suprotnosti koje opisuju određenu kvalitetu. Npr. stare novine kao papir za sliku govore o maloj vrijednosti onoga što je naslikano ili mogućnosti da od nečega bezvrijednog stvorimo nešto vrijedno.

Medij

Olovka – može se brisati. Autor nije previše emocionalno posvećen onome što je prikazano na slici i želi imati stvari pod kontrolom ali jednako tako olovka može biti izraz potrebe da se autor koncentrira na glavne ideje koje želi potpuno precizno izraziti kako bi odgovarala unutarnjoj slici.

Tinta – nije ju lako izbrisati ili promijeniti. Kontrast sa pozadinom omogućuje da se lakše izraze emocionalne nijanse. Slikar ne izražava boje (emocije) ali jednako tako, tinta pokazuje spremnost da dopustimo stvarima da teku.

Drvene bojice – vide se boje ali jednako tako slika može biti „suha“ a bojice krhke. S jedne strane emocije postaju vidljive i prisutne ali kao da ih autor u isto vrijeme pokušava na određeni način kontrolirati.

Slikanje prstom – omiljen način crtanja djece, pokazuje određenu spontanost ali i nemogućnost diferenciranja. Takvo slikanje je povezano sa spontanim izražavanjem emocija ali jednako tako može pokazivati i određenu nediferenciranost emocija.

Miješanje i kombiniranje više vrsta medija možemo razumjeti na način da amplificiramo oba. Npr. kombinacija olovke i vodenih bojica može ukazati na nesigurnost između kontrole i kada dopustimo da stvari teku ali jednako tako, takva kombinacija može izražavati harmoniju između ta dva načina funkcioniranje.

Okvir

Okvir je element reda koji može ukazivati na bojažljiv ili ograničavajući stav prema sadržaju psihe koje slika prikazuje ali jednako tako može ukazivati na vrijednost koja je sadržana unutar tog okvira ili nečega što je potrebno zaštititi.

Format

Slika velikog formata može ukazivati na vrijednost i važnost motiva koji je naslikan ali jednako tako može pokazivati težnju grandioznosti, pretjerivanju i inflaciju. Mala slika može ukazivati na odbojnost, prezir, strah ili skromnost prema onome što je naslikano ali jednako tako može ukazivati na intenzitet i vrijednost onoga što je naslikano.

U seriji slika, promjena veličine može ukazivati na nemirnu i nesigurnu osobu npr. kada se nalazimo između osjećaja velike i male vrijednosti ili može ukazivati na potrebu za fokusiranjem i proširenjem određenih aspekta ličnosti u nadi da ćemo dobiti, razumjeti i ne izgubiti perspektivu šireg konteksta.

Boje

Crvena

Neizražajni primjer crvene je krv i vatra. Psihološki gledano, krv je povezana sa životom, nagonima, emocijama, osjećajima ljubavi i mržnje, strasti, senzualnosti i seksom. Nadalje crvena boja vatre povezana je sa toplinom ali i sa destruktivnom vrućinom.

U životinjskom svijetu, crvena signalizira i privlači pažnju, posebno kod sisavaca gdje crveni dijelovi tijela pozivaju na parenje. I za ljude, crvena boja  povlači za sobom emocije ljubavi ali jednako tako i agresije.

Sa crvenom bojom je povezan i vrag kao gospodar vatre, strasti i žudnje koja nas odvaja od boga, ali u isto vrijeme crvena je boja ljubavi, sile koja nas tjera da pomirimo suprotnosti u nama. I Venera i Mars su povezani sa crvenom bojom.

Psihološki gledano, crveno možemo razumjeti kao vitalizirajući boju koja donosi život ili uništenje.

Plava

Najjednostavnije iskustvo plave u prirodi dolazi od boje neba. Daje osjećaj kontinuiranosti (svakim danom ju možemo nanovo iskusiti), smirenosti, dubine i širine. Marijin plašt je često plave boje što plavo povezuje sa zaštitom. Ali, jednako tako sa plavom su povezani zrak, duh, led i hladnoća. Nadalje, plavo je more i jezera, ocean i rijeka što je povezuju sa dubinom i težnjom da se vratimo odakle smo došli.

U engleskom blue je povezano sa depresijom (blues) a „plava čarapa“ je izraz kojim opisujemo ženu koja je previše intelektualna. U alkemiji i bajkama se spominje plavi cvijet ili plava svijetlost koju treba pronaći a povezana je sa duhovnim.

Za plavu možemo reći kako psihološki predstavlja smisleni red, duhovnosti i otvorenost ali s druge strane predstavlja gubitak stvarnosti, hladnoći, kruti i nefleksibilni red, opsjednutost duhom i posesivnost.

Simbolizam brojeva

Brojevi kao uređujući faktor

Jedan od načina da uvedemo red u sliku i bolje je razumijemo je da prebrojimo broj određenih motiva na njoj.  Npr.  pet životinja, četiri muškarca, tri cvijeta, 10 zvijezda ili 7 kamenčića.Brojevi unose red. Npr. u fizici, pomoću brojeva, od svih mogućih načina na koji se određeni sustav može razviti, možemo odrediti na koji točno će se i razviti. Pomoću brojeva možemo prebrojati dijelove nečega i dati im ime. U tom kontekstu, broj je prvotna manifestacija duha.

1

Jedan predstavlja stanje stvari prije njihove diferencijacije ali, s druge strane, jedan dolazi kada se mnogo diferenciranih jedinica i ujedini. Npr. jedan je povezano sa stanjem bez svijesti (djetinjstvo) ali jednako tako i sa stanjem kada se psiha razdijeljena među kompleksima ujedini u jednu cjelinu (individuacija).

S druge strane jedan povezuje jer dodavanjem broja jedan dobivamo sve ostale brojeve koji teže u beskonačnost. Jedan je početak ali i krajnji cilj.

Ako broj jedan dominira slikom, tada je broj jedan može ukazivati ili na cjelokupnost koja je nesvjesna ili na cjelokupnost na višem nivou. Kada fantazija, depresija ili neki drugi problem dolaze do izražaja u nečijem životu, često tada taj „jedinstven problem“ je prvi i nacrtan.

Broj dva postaje aktualan kada se pojavi određena podjela.

2

Sa brojem dva, javlja se ideja simetrije, polarnosti i diskriminacije.

Dva se javlja u kontekstu procesa osvještavanja. Kada postanemo svjesni sebe, tada uvidimo da postoji i nešto što nismo mi. Ja i svijet ili ja i emocija postaju odvojeni. Isti proces se dešava pri osviještenju kontraseksualnog aspekta psihe. Kada postanemo svjesni jednog, odmah za njim dolazi i suprotni spol. Nadalje broj dva je povezan sa sumnjama, suprotnostima, napetostima  i svađama.

Psihološki gledano, kada se pojavi u slici, može biti povezana sa stanjem kada nismo jedno sami sa sobom ali jednako tako i sa stanjem postajanja svjesnim, ovisno o kontekstu.

Motivi

Za razumijevanje motiva, osim konteksta osobe koja je sliku naslikala, potrebno je i znanje i poznavanje paralele iz mitologije, religije, etnologije i sl. Svaki element slike pridonosi razumijevanju slike kao cjeline. Odnosi motiva prema formalnim aspektima slika, prostoru, boji i brojevnom simbolizmu će često razjasniti smisao samih motiva.

Kako bi razumjeli motive koji se pojavljuju u slikama potrebno je da smo upoznati i sa njihovim arhetipskim značenjem. Više o arhetipskom simbolizmu možete pročitati ovdje.

Slike kao dijagnostički alat

Kod interpretacije, važno je uzeti u obzir slijedeće kriterije koji mogu ukazivati na slabi ili nestabilni ego ali jednako tako i na situacije u kojima se dešavaju velike promjene u strukturi osobnosti gdje je potrebno da ego bude pod utjecajem tendencija nesvjesnog u svrhu adaptacije. Da li slika govori o prvom ili drugom slučaju ovisi o kontekstu, kako motiva u slici tako i životnoj situaciji osobe koja ju je naslikala.

Edukacija – Analitička psihologija (I)

Ovdje je prikazan samo manji dio cjelokupnog predavanja. Ako želite saznati više o temi, predlažemo vam da se prijavite na ciklus predavanja i seminara Hrvatskog društva za analitičku psihologiju koji se periodički održavaju u Zagrebu i drugim gradovima. Edukaciji možete prisustvovati u cijelosti ili se možete prijaviti samo na predavanja i seminare koji vas zanimaju. Više o edukaciji, temama koje ćemo pokriti, njenoj svrsi i cilju možete saznati ako pratite ovaj link – Analitička psihologija (I).

Nadamo se susretu na jednoj od slijedećih edukacija Hrvatskog društva za analitičku psihologiju.

Related Post

Depresija

Uređujući staru dokumentaciju, naišao sam na jedan mali esej koji sam počeo pisati, najvjerojatnije kao pripremu za ispit. Esej govori o depresiji i psihodinamici depresije sa stajališta analitičke psihologije. Pomislio sam da bi bio dobar početak za blog koji već neko vrijeme planiram započeti. Naslov eseja je “Depresija i analitička psihologija”. Ovdje ga u skraćenoj verziji možete pročitati.

Depresija i analitička psihologija

Depresija ima svoj biološki i psihološki aspekt. Psihijatrija je vezana uz biološki aspekt, psihoterapija uz psihološki. Ovaj članak govori o psihološkom aspektu depresije i nije vezan uz DSM definiciju depresije već uz sva stanja koja laički nazivamo depresijom.

Analitička psihologija pretpostavlja  da u nama postoje samoregulirajući mehanizmi, kako biološki i fiziološki (recimo, imunološki sistem reagira na patološke organizme koji uđu u tijelo ili se znojimo kada nam je vruće) tako i psihološki.

Samoregulirajući psihološki mehanizam djeluje na našu svijest kada ona ne zadovoljava potrebe adaptacije na vanjske ili unutarnje događaje i omogućuje nam kontinuiranu adaptaciju na životne promjene.

Ponekad svijest ne može prihvatiti kompenzacije potrebne za promjenu svjesnog stava. Rezultat toga je potiskivanje sadržaja potrebnih za novu adaptaciju.

Samoregulirajući psihološki mehanizam preusmjerava sve više energije nesvjesnom stavu potrebnom za novu adaptaciju i nakon nekog vremena sama svijest ostaje bez energije potrebne za svakodnevni rad. Taj nedostatak energije osjećamo kao depresiju.

Depresijom je, dakle, energija koja je dosad bila na raspolaganju našoj svijesti, usmjerena u nesvjesno. Ta energija se manifestira u pojačanoj aktivnosti nesvjesnog (npr. simbola u snovima) koje sadrži i novi nesvjestan stav. Analiza i interpretacija snova je postupak kojim možemo dobiti ideju o tom novom stavu potrebnom za rješavanje problema zbog kojega je i došlo do depresije.

Bajke, mitologija, religija i alkemija u simboličkim slikama prikazuju proces psihološkog razvoja i rasta kao proces stvaranja nečega novog, kao kreativnost. Neke od simbola koji se u njima pojavljuju možemo povezati sa stanjem zbunjenosti, izgubljenosti, tuge i depresije. Takva stanja u pričama i predajama najčešće dovode do razvoja do kojega ne bi došlo da tog negativnog stanja nije bilo.

Psihološki gledani, možemo reći kako je depresija simptom potrebe za promjenom svjesnog stava. Takvom promjenom, energija ponovno postaje raspoloživa svijesti što dovodi do prestanka depresivnog stanja.

U analitičkoj psihologiji postoji i pojam kreativne depresije. Kreativna depresija je pojava, koju dobro poznaju umjetnici i ljudi koji se bave kreativnim poslom, kada nastanku novog djela prethodi veća ili manja depresija. Energetski gledano, samoregulirajući psihološki mehanizam preusmjerava energiju iz svijesti u sadržaj koji kasnije nastaje kreativnim radom.

I jedna i druga depresija imaju istu psihodinamiku; u kliničkoj depresiji kreativno djelo je novi psihološki stav svijesti, a u kreativnoj depresiji kreativno djelo je kip, pjesma ili esej.

Depresivna, anksiozna i ostala negativna emocionalna stanja su uzrokovana neprilagođenim svjesnim stavom, ali u isto vrijeme proizlaze iz potrebe da se razvijemo u psihološki prilagođeniju, napredniju i cjelovitiju osobu. Takva stanja ukazuju na razvojni potencijal osobe koja ih ima.

Depresija, dakle, nije samo nešto negativno nego i važan aspekt kreativnog procesa psihološkog razvoja. Više o tome možete pročitati u članku Psihološki stav.

Related Post

Anksioznost, fobije i napadi panike

Anksioznost i anksiozni poremećaji (anksioznost, fobije i napadi panike) imaju svoj biološki i psihološki aspekt. Biološki aspekt je područje psihijatrije, psihološki psihoterapije. Ovaj članak govori o psihološkom aspektu anksioznih poremećaja.

Psihološki stav i anksioznost

Jedan od ključnih koncepata u analitičkoj psihologiji je psihološki stav. Psihološki svjesni stav (eng. conscious attitude) sadrži sve one ideje, vrijednosti, činjenice i pretpostavke koje su sastavni dio našeg osjećaja identiteta i koje nam omogućuju da donosimo odluke i rješavamo probleme. On je uvjetovan našim karakterom, odgojem, edukacijom, društvom i dr., a gradi se kroz kontinuiranu prilagodbu na vanjske i unutarnje čimbenike kojima smo izloženi na našem putu kroz život.

Svjesni stav treba biti fleksibilan i biti u mogućnosti da se prilagodi promjenjivim unutarnjim i vanjskim utjecajima kojima smo izloženi. Svaka velika životna promjena zahtijeva djelomičnu promjenu svjesnog stava i ona se, najčešće, dešava spontano i bez velikih problema. Zbog te promjene, naš stari svjesni stav je proširen i obogaćen novom prilagodbom. Rezultat te promjene je novi svjesni stav.

Ali, ponekad je svjesni stav u direktnom konfliktu sa stavom koji nam je potreban u novoj životnoj situaciji. Budući da je svjesni stav sastavni dio identiteta osobe, potrebu za promjenom osjećamo kao opasnost, strah, nelagodu i anksioznost koji se mogu manifestirati kroz anksiozne poremećaje kao socijalna fobija, generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj i drugi anksiozni poremećaji.

U takvoj situaciji kada dobijemo simptome kao anksioznost i sl., jedna od opcija je i psihoterapija. Psihoterapeut može pomoći klijentu pronaći stav prikladan za novonastalu sitauciju. Promjenom svjesnog stava osoba dobija mogućnost da se nosi sa situacijama u kojima se dešava anksioznost, fobija ili napad panike. Rezultat usvajanja novog, prikladnijeg stava je prestanak anksioznih simptoma.

Kao što sam rekao u prošlom postu o depresiji, novi stav je u početku procesa promjene svjesnog stava, nesvjestan. Snovi, kao najpristupačniji produkt nesvjesnog, nam mogu dati ideju kakav nam je stav potreban i na koji način on može postati dio našeg svakodnevnog života.

Promjena svjesnog stava je kreativni čin i praćena je aktivnošću u nesvjesnom. Ta aktivnost je vidljiva kroz simbole koji se javljaju u snovima pojedinaca, umjetnosti, običajima, obredima i religijama. Njihov smisao je pripremiti pojedince i grupe na lakšu promjenu svjesnog stava. To je razlog zašto analitička psihologija daje toliku važnost simbolima, etnologiji, mitovima, religijama i dr. Oni nam daju mogućnost da razumijemo snove klijenata, pomognemo im da promjene svoj svjesni stav i da pronađu individualno rješenje svojih problema.

Za kraj možemo napraviti usporedbu depresije i anksioznosti. Depresija je energetski fenomen, povezan s nastankom novog stava, a anksioznost je povezana sa nemogućnošću njegovog prihvaćanja.

Related Post