Tko je Carl Gustav Jung?

Švicarski psihijatar Carl Gustav Jung (1875-1961) je jedan od najznačajnijih mislilaca 20og stoljeća. Kao znanstvenik, radio je na Švicarskom Tehnološkom Sveučilištu u Zürichu, Jung i u svom radu je stavljao veliki naglasak na metode koje je moguće empirijski potvrditi. Takav pristup je proširio je i u istraživanja ljudske psihe koja do tada nije bila predmetom takvog načina rada. Došao je do uvida koja su temeljno promijenila dominantna stajališta o ljudskom biću prirodoslovnih i humanističkih znanstvenika toga vremena. U svom životnom radu Jung je položio temelje za novo razumijevanje ljudskog bića i njegove psihe, razumijevanje koje se proteže izvan granica psihijatrije i psihologije. Njegova otkrića su inspirirala mislioce i istraživače različitih područja, doprinijevši općem napretku znanstvene misli.

Ali, psihijatar Jung, nije bio primarno zainteresiran za razvoj apstraktnih teorija. Bio je daleko više zaokupljen sa razvojem efektivnih terapeutskih „metoda“ koja mogu pomoći osobama da zadovolje svoje prijeke potrebe. Taj zadatak nije vidio samo kao tretman i liječenje psihičkih poremećaja nego i kao doprinos psihološkom razvoju osobe u cijelosti.

„Smatram, da je glavni cilj psihoterapije danas, da slijepo slijedi cilj osobnog razvoja. U tom kontekstu, naš napor je u skladu sa težnjama same prirode da dovede život svakog pojedinca do potpunog ostvarenja, jer samo kroz pojedinca život može postići svoju svrhu, ne kroz pticu koja sjedi u pozlaćenom kavezu.“

Carl Gustav Jung je u svom radu davao veliku važnost nesvjesnom, kako osobnom koje je određeno našim osobnim iskustvom koje je izvan vidokruga naše svijesti tj. kompleksim, tako i kolektivnom nesvjesnom koje se sastoji od arhetipova čije međudjelovanje i djelovanje možemo prepoznati u bajkama, mitovima, religijskim učenjima, etnologiji, alkemiji i u razvojnim tendencijama pojedinca i nas kao vrste. U praktičnom radu osobno te iste obrasce možemo prepoznati u našim snovima, slikama, aktivnoj imaginaciji ali i obrascima prema kojima živimo.

Teorija kompleksa C. G Junga nam omogućuje da kroz nju razumijemo osobni razvoj,  međuljudske odnose i osobne životne probleme i da im pristupimo na način koji nam omogućuje da dovedemo do promjene u našim životima kroz prepoznavanje osobnih prednosti i razvitak jedinstvenih karakteristika naše osobnosti tj. individuacije. Individuacija je za C. G. Junga uključivalo mogućnost za duboku međuljudsku povezanost i socijalnu odgovornost.

„Nitko ne može postati svjestan svoje jedinstvenosti ako nije usko i odgovorno povezan sa svojim bližnjima, i proces pronalaska smoga sebe ne znači povlačenje u egoističnu pustinju…“

Analitička psihologija teži integraciji i sazrijevanju osobnosti. Ne vidi psihološke probleme samo kao poremećaje koje dovode do mentalnih i fizičkih bolesti; poremećaja koji se mogu tretirati neovisno od cjelokupne osobnosti pojedinca. Osjećaj besmisla, nedostatak razumijevanja samoga sebe, nedostatak duhovne orijentacije i kreativne blokade se, u duhu analitičke psihologije, vide kao znak potrebe pronalaska novog stava prema nama samima i životu uopće. Ne možemo si dopustiti da ne tražimo dublji smisao takvih znakova.

Ali, oni koji pate od akutnih psihičkih problema nisu jedini koji se mogu okrenuti analitičkoj psihologiji za potporu i obogaćenje, već svi oni koji traže načina da razviju svoju osobnost.

Artikulirajući potrebu našeg vremena, ideje i djela Carl Gustav Junga su se susrela sa kontinuiranim rastom interesa javnosti. Mnogi koncepti koje je Jung uveo u psihologiju su u širokoj upotrebi u modernom društvu, kao: introverzija, ektroverzija, arhetipovi, anima i animus i Self da nabrojimo samo neke.

Rođen 26. srpnja 1875. i studirao je medicinu u Baselu, Švicarska. Od 1900. do 1909. g. radio je kao psihijatar u psihijatrijskoj bolnici Burghölzli u Zürichu gdje je surađivao s Eugenom Bleulerom. 1912., nakon razlaza s Freudom, Jung je počeo rad na svojoj analitičkoj psihologiji. 1935. je postao profesor na sveučilištu u Zürichu. 1944. je postao profesor medicinske psihologije na sveučilištu u Baselu. Oženio je Emmu Rauschenbach 1903. i imali su 5 djece. Živio je i radio u Küsnachtu na Züriškom jezeru, gdje je i umro 6. lipnja 1961. godine.

Ako želite znati više o Jungu, preporučam njegovu autobiografiju “Memories, Dreams, Reflections”.

“Najintenzivniji konflikti, ako se prevladaju, ostavljaju osjećaj sigurnosti i smirenja koji nije lagano poremetiti. Upravo ti intenzivni konflikti i njihova vatra su potrebni da stvore vrijedan i dugotrajan rezultat.”