Anksioznost, fobije i napadi panike • by Dragutin Vučković

Anksioznost, fobije i napadi panike

Anksioznost i anksiozni poremećaji (anksioznost, fobije i napadi panike) imaju svoj biološki i psihološki aspekt. Biološki aspekt je područje psihijatrije, psihološki psihoterapije. Ovaj članak govori o psihološkom aspektu anksioznih poremećaja.

Psihološki stav i anksioznost

Jedan od ključnih koncepata u analitičkoj psihologiji je psihološki stav. Psihološki svjesni stav (eng. conscious attitude) sadrži sve one ideje, vrijednosti, činjenice i pretpostavke koje su sastavni dio našeg osjećaja identiteta i koje nam omogućuju da donosimo odluke i rješavamo probleme. On je uvjetovan našim karakterom, odgojem, edukacijom, društvom i dr., a gradi se kroz kontinuiranu prilagodbu na vanjske i unutarnje čimbenike kojima smo izloženi na našem putu kroz život.

Svjesni stav treba biti fleksibilan i biti u mogućnosti da se prilagodi promjenjivim unutarnjim i vanjskim utjecajima kojima smo izloženi. Svaka velika životna promjena zahtijeva djelomičnu promjenu svjesnog stava i ona se, najčešće, dešava spontano i bez velikih problema. Zbog te promjene, naš stari svjesni stav je proširen i obogaćen novom prilagodbom. Rezultat te promjene je novi svjesni stav.

Ali, ponekad je svjesni stav u direktnom konfliktu sa stavom koji nam je potreban u novoj životnoj situaciji. Budući da je svjesni stav sastavni dio identiteta osobe, potrebu za promjenom osjećamo kao opasnost, strah, nelagodu i anksioznost koji se mogu manifestirati kroz anksiozne poremećaje kao socijalna fobija, generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj i drugi anksiozni poremećaji.

U takvoj situaciji kada dobijemo simptome kao anksioznost i sl., jedna od opcija je i psihoterapija. Psihoterapeut može pomoći klijentu pronaći stav prikladan za novonastalu sitauciju. Promjenom svjesnog stava osoba dobija mogućnost da se nosi sa situacijama u kojima se dešava anksioznost, fobija ili napad panike. Rezultat usvajanja novog, prikladnijeg stava je prestanak anksioznih simptoma.

Kao što sam rekao u prošlom postu o depresiji, novi stav je u početku procesa promjene svjesnog stava, nesvjestan. Snovi, kao najpristupačniji produkt nesvjesnog, nam mogu dati ideju kakav nam je stav potreban i na koji način on može postati dio našeg svakodnevnog života.

Promjena svjesnog stava je kreativni čin i praćena je aktivnošću u nesvjesnom. Ta aktivnost je vidljiva kroz simbole koji se javljaju u snovima pojedinaca, umjetnosti, običajima, obredima i religijama. Njihov smisao je pripremiti pojedince i grupe na lakšu promjenu svjesnog stava. To je razlog zašto analitička psihologija daje toliku važnost simbolima, etnologiji, mitovima, religijama i dr. Oni nam daju mogućnost da razumijemo snove klijenata, pomognemo im da promjene svoj svjesni stav i da pronađu individualno rješenje svojih problema.

Za kraj možemo napraviti usporedbu depresije i anksioznosti. Depresija je energetski fenomen, povezan s nastankom novog stava, a anksioznost je povezana sa nemogućnošću njegovog prihvaćanja.

Related Post

Leave a Reply

Your email address will not be published.